Kraj je godine kad nas očekuje izbor laureata športa grada pa se u mnogim športskim sredinama postavlja pitanje hoće li novi Upravni odbor Karlovačke športske zajednice nešto mijenjati u pravilima izbora – Pravilnika koji je na snazi još od 2006. godine. Možda ga i ne bi trebalo mijenjati ali je u međuvremenu bilo podosta promjena. Stoga se i sami pitamo nije li konačno došlo vrijeme promijeniti postojeći Pravilnik i prilagoditi sadašnjim uvjetima.
Na početku se podsjetimo što piše u važećem Pravilniku o dodjeli priznanja i nagrada KŠZ. Općenito piše da se nagrade i priznanja dodjeljuju stručnim i javnim djelatnicima u športu, športašima, športskim udrugama i drugim pravnim i fizičkim osobama iz članka 48. Zakona o športu te školskim i drugim organizacijama i poduzećima, kao godišnja nagrada i nagrada za dugogodišnji rad u športu. Dodjeljuje se najviše dvije nagrade za dugogodišnji rad, najviše šest godišnjih nagrada športskim djelatnicima i trenerima, te nagrade i priznanja najuspješnijim športašima i športskim klubovima za ostvarene športske rezultate tijekom godine, te posebno jedno priznanje za doprinos u promicanju športa. U Pravilniku se također kaže da se nagrade i priznanja dodjeljuju svake godine u mjesecu prosincu, što nije točno. Zadnjih godina nagrade se dodjeljuju u siječnju mjesecu.
Priznanja i nagrade što ih dodjeljuje Zajednica jesu: Velika plaketa KŠZ kao i Nagrada za dugogodišnji rad u športu dodjeljuje se pojedincima za trajan doprinos u promicanju športa i ugleda grada Karlovca. Kriteriji za to najviše priznanje koje još zovu i Nagradu za životno djelo jesu: da predloženik djeluje aktivno najmanje 30 godina u športskim organizacijama, te da je navršio 60 godina života, da je postigao značajna ostvarenja u športu na području znanstvenog, stručnog i pedagoškog rada, da je postigao značajne rezultate kao aktivni športaš ili aktivno utjecao na razvoj športa. Zlatna plaketa i godišnja nagrada se dodjeljuje športskim klubovima i udrugama i pojedincima za neprekidno višegodišnje djelovanje u području športa za pojedino izuzetno znanstveno, stručno i pedagoško ostvarenje te za značajna športska ostvarenja postignuta tijekom godine.
Srebrna plaketa dodjeljuje se športskim klubovima i udrugama i pojedincima prigodom obilježavanja značajnih obljetnica i u prigodama kada se ocijeni opravdanost dodjele, odnosno za športska dostignuća tijekom godine ili za drugi osobito značajan godišnji doprinos u promicanju športa. Posebno priznanje KŠZ dodjeljuje se pojedincima, klubovima i drugim pravnim i fizičkim osobama za doprinos u promicanju športa.
Priznanja i nagrade koja se dodjeljuju za dostignuća u tijeku godine jesu: najbolji športaš, športašica te muški i ženski športski klub grada Karlovca.
Pravo predlaganja svih kandidata za nagrade i priznanja imaju pravne i fizičke osobe, članice KŠZ dok o prijedlogu kandidata za dodjelu nagrada i priznanja odlučuje Povjerenstvo od pet člana na temelju dostavljenih pismenih prijedloga. Upravni odbor KŠZ potom razmatra prijedloge Povjerenstva i donosi konačnu odluku o dobitnicima. Rezultati ankete su konačni a u slučaju neriješenog rezultata, Upravni odbor na osnovu postignutih rezultata donosi odluku konačnom pobjedniku.
Izbor najboljih u športu obavlja se na način da Upravni odbor KŠZ nominira kandidate na osnovu postignutih rezultata u seniorskoj konkurenciji, po pet najbolji športaša, športašica i klubova o kojima se glasuje i te nominacije prosljeđuju na glasovanje športskim novinarima i članovima Skupštine i Nadzornog odbora KŠZ. Pitanje: tko je taj koji nominira muški i ženski klub za izbor najboljeg, tko nominira kandidate za izbor najboljih u invalidskom športu… O tome nema ništa u Pravilniku.
Iskustvo iz prošlih godina pokazalo je da Pravilnik ima propusta te da zahtijeva izmjene, odnosno prilagođavanje. Evo i zašto. Junior sa svjetskom medaljom ne može biti športaš godine jer to nije ostvareno u seniorskoj konkurenciji. Imamo primjer Josipa Livade, člana Karate kluba Kaplast… Junior svojim rezultatom stjeće u kategorizaciji HOO status vrhunskog športaša I ili II kategorije, ali najbolji u karlovačkom izboru je senior sa III kategorijom jer zbog važećeg Pravilnika junior to ne može biti. Bira se najbolji muški i ženski klub, znači li to da se pod klub podrazumijevaju sve selekcije i njihovi rezultati, ili je to slobodno tumačenje, ako se radi samo o seniorima? Kuda pripadaju juniori i kadeti koji imaju svoja nacionalna, svjetska europska i ostala međunarodna natjecanja. I o tome ništa ne piše u Pravilniku. Kod proglašenja bi uvijek trebali biti najbolji oni koji su postigli i najvredniji rezultat, kao što to provodi HOO kod svog proglašenja. da li je to tako u Karlovcu?
Zadnjih godina opetovana je priča odabir novinara koji će glasovati čiju listu potvrđuje Upravni odbor na prijedlog urednika Karlovačkog tjednika. Tom odlukom KŠZ svoju članicu, Sekciju HZSN Karlovac, stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na Karlovački tjednik koji nije član KŠZ već samo medijski servis putem kojega KŠZ objavljuje rezultate ankete. Ispravno i moralno bi bilo Sekciji dati odabir i broj novinara koji glasuju. Na Sekciji je pak ispravno odrediti da sve redakcije budu zastupljene i da glasuju novinari koji pišu o športu. Vrijeme je pokazalo da zajednička anketa nije dobra niti za KŠZ, a niti za KT. KŠZ bi kao krovna institucija športa u gradu sama trebala znati provoditi anketu, a Tjedniku je ionako posao objaviti sve o izboru. Konačno, tko sprječava da i najstariji tjednik u regiji ne bi mogao provoditi vlastiti izbor laureta športa.
U subotu 10. studenog, ogledom ŽKK Karlovca i zagrebačke Dubrave, počet će nova faza karlovačke ženske košarke. Karlovčanke se vraćaju u seniorsko natjecanje, za početak u B ligu, gdje bi uzevši u obzir listu igračica, mogle odmah biti među favoritima, jasno, bude li ekipa dovoljno uigrana. Jer, iskustva će biti – uz niz mladih djevojaka koje još nismo vidjeli na seniorskim parketima, za Karlovac će pod vodstvom trenera Vedrana Benića zaigrati Tena Živčić, Ivona Car, Martina Cvitković, Maja Batalo, Darija Đanković…možda, barem nakratko (što bi svakako bila i lijepa gesta) i Kristina Peris, jedna od najzaslužnijih za očuvanje karlovačke ženske košarke, a ujedno i igračica u slavnoj postavi iz sredine devedesetih koja je ekspresno došla do prvoligaškog društva.
