Nakon našeg osvrta na Olimpijske igre evo još jedan „vrući“ ljetni tekst, ovoga puta o Paraolimpijskim igrama London 2012. koje počinju za par dana, 29. kolovoza i traju do 9. rujna. Konačno, o natjecanjima športaša s invaliditetom se nažalost još uvijek premalo piše tako da je ovo prilika nešto više saznati i o paraolimpizmu – športskim herojima koji to zaslužuju.
Za londonske Paraolimpijske igre reći će da se „vračaju kući“. Naime, priča o paraolimpijskim igrama počela je Velikoj Britaniji, gradiću Stoke Mandeville, kao odgovor na potrebu za novim metodama psihičke i fizičke rehabilitacije ozlijeđenih sudionika II. Svjetskog rata. Neurokirurg Ludwig Guttman organizirao je 1948. športsko natjecanje za veterane rata pogođeno ozljedom leđne moždine. Te igre su, kažu, preteča paraolimpijskih igara. Kada su 1960. godine održane prve Paraolimpijske igre u Rimu nitko nije mogao ni sanjati da će to prerasti u pravi športski spektakl ravnopravan Olimpijskim igrama. Nastupilo je tada svega 400 športaša iz 23 zemlje svijeta. Usporedbe radi, na ovogodišnjim Paraolimpijskim igrama u Londonu nastupit će 170 zemalja sa 4200 natjecatelja u 21 disciplini. U Pekingu je bilo 4000 športaša u šest različitih kategorija invaliditeta, iz oko 150 zemalja svijeta. Natjecali su se u 20 športova. Bile su to do sada najbrojnije Paraolimpijske igre. Međutim, London obara sve rekorde. Nastupit će više športaša s invaliditetom nego ikad dosad. Kako su projekt Olimpijskih igara London 2012. najavljivali kao najveći do sada tako i Paraolimpijske igre u Londonu najavljuju kao događaj koji bi trebao zasjeniti sva dosadašnja natjecanja u povijesti. Vidjet ćemo.
Naravno, hrvatski paraolimpijci natjecat će se u jednoj takvoj konkurenciji. Nastupit će sa 25 športašica i športaša, koliko je imala i prije četiri godine u Pekingu, gdje su naši paraolimpijci osvojili četiri medalje (tri zlata i srebro). Natjecat će se u pet disciplina – atletika: Branimir Budetić (koplje), Slaven Hudina (disk i čunj), Marija Iveković Meštrović (disk), Darko Kralj (kugla), Miroslav Matić (disk), Milka Milinković (kugla i koplje), Boro Rađenović (kugla i disk), Mikela Ristovski (skok u dalj, troskok, 60 metara), Josip Slivar (kugla), Zoran Talić (skok u dalj i u vis), Mladen Tolić (kugla), Marija Vidaček (koplje), Albin Vidović (kugla, disk i koplje) i Jelena Vuković (disk i kugla). Biciklizam: Mario Alilović i Gracijano Turčinović. Plivanje: Matija Grebenić (100 i 200o slobodno, 50 leđno i 50 leptir), Mihovil Španja (100 prsno, 200 mješovito i 100 leđno) i Kristijan Vincetić (100 i 400 slobodno, 100 leptir). Stolni tenis: Helena Dretar Karić, Vjekoslav Gregorović, Anđela Mužinić i Tomislav Špalj. Streljaštvo: Stanko Piljak i Ivica Bratanović.
Primjerice, prije četiri godine u Pekingu je postavljeno 279 svjetskih i 339 paraolimpijskih rekorda. Naši paraolimpijci su tada nadmašili sva očekivanja. Na primjer, Darko Kralj je na stadionu Ptičje gnijezdo u finalu bacanja kugle pet puta rušio svjetski rekord, a zahvaljujući njemu i Antoniji Balek hrvatska je himna tri puta intonirana na najvećem športskom događaju.
Do nedavno je bilo nezamislivo na radiju i televiziji prenositi šport invalida. Iz Atene 2004. godine izvještavalo se samo o rezultatima, a četiri godine kasnije, u Pekingu, sa otvaranja i zatvaranja Igara uživo se javljalo sa stadiona. U Londonu će biti isto, vjerojatno još i bolje. Mnogi do jučer nisu znali što su uopće Paraolimpijske igre, ni kada se održavaju i tome slično, da bi danas svi svjetski mediji za londonske Paraolimpijske igre pokazali veće zanimanje nego prije toga u Pekingu, Ateni i Sydneyju.
Održavanja Paraolimpijskih igara vrlo je značajno za športaše s invaliditetom koji se s velikom snagom volje trude živjeti normalan život i pritom odgajati športski duh. Ti ljudi usprkos svojem invaliditetu nastoje ostvariti svoje športske ciljeve kroz natjecanja. Uloženi trud i htijenje neusporedivi su s bilo čime. O športu osoba sa invaliditetom danas se zna puno više, govori se o svim odličnim rezultatima koje ti športaši postižu diljem svijeta, za njih više čuje, vide se u medijima… Na sreću javnost je osviještena i sve je više zainteresirana za šport osoba s invaliditetom. (Podaci PD/T. R. Svedrović)