Odlazak velikana hrvatskog sporta

ZAGREB – Nakon duge i teške bolesti u Zagrebu je preminuo velikan hrvatskog sporta profesor Zdenko Jajčević. Bio je jedna od najsvestranijih osoba u hrvatskom sportu još od vremena dr. Franje Bučara. Svojom nepresušnom radnom energijom i entuzijazmom zadužio je hrvatski sport u gotovo svim područjima djelovanja. Ipak najveći trag ostavio je u istraživanju i pisanju o povijesti hrvatskog sporta te ga se s punim pravom smatralo naznačajnijim povjesničarom sporta u Hrvatskoj. Bio je član Hrvatskog društva za povjest športa. U znak sjećanja na našeg istaknutog člana predstavljamo njegovu biografiju sa popisom svih najvažnijih djela i nagrada iz njegovog bogatog životnog opusa. 

Opća biografija
Rođen je u Zagrebu, 4. VII. 1946. od oca Ivana rodom iz Ivanjske u općini Banja Luka i majke Katarine, rođ. Neveličko rodom iz Petrovaradina. Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Najprije je studirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu ali je prevagnula ljubav prema sportu te je Diplomirao na Fakultetu za fizičku kulturu 7. 12. 1973. godine. Usmjerio je športsko novinarstvo, a diplomski rad pod nazivom Razvoj športske periodičke štampe u Hrvatskoj, kod mentora dr. Živka Radana obranio je sa odličnim uspjehom. Godine 1974. zasnovao je radni odnos kod SOFK – e grada Zagreba u svojstvu  trenera u Ragbi klubu Zagreb. U listopadu 1978. zaposlio se kao stručni suradnik u  redakciji Sportakog leksikona, Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, gdje je radio do travnja 1984. godine. Od travnja 1984. kustos je u Muzeju fizičke kulture Hrvatske, koji je djelovao kao odjel Fakulteta za fizičku kulturu. Od 1990. ova institucija djeluje pod nazivom Hrvatski športski muzej. Od 1984. godine sakuplja predmete i formira odjele Muzeja, priređuje izložbe, drži javna predavanja, publicira najraznovrsnije tekstove iz povijesti i muzeologije tjelovježbe i športa. Pokrenuo je akcije i realizirao otkup i donacije preko stotinu ostavština i zbirki športaša, športskih djelatnika i organizacija. Vodio je poslove oko podizanja spomenika Franje Bučara na Trgu sportova 24. XI. 1991. i biste Franje Bučara na Kineziološkom fakultetu u veljači 2002. Od 1980. godine suradnik je u časopisu Povijest sporta, a od 1983. do 1999. godine član je uređivačkog odbora. Tehnički urednik toga časopisa bio je od br. 88 (1991.), do br. 120 (1999.). Tajnik Komisije za povijest sporta SFK Hrvatske, bio je od 1984. do 1990. godine. Bio je i tajnik Hrvatskog društva za povijest sporta, osnovanog 18. IV. 1991. Sudjelovao je u akciji uređivanja groba prvog učitelja tjelovježbe u Zagrebu, Miroslava Singera na Mirogoju 1987. godine. Napisao je projekt organiziranja Mreže športskih muzeja u Hrvatskoj, koji je objavljen u Glasniku Hrvatskog olimpijskog odbora  1992. godine. Koncept izložbenog i muzejskog postava Muzejsko – memorijalnog centra Dražen Petrović napisao je 2005. godine. U istom je Muzejsko – memorijalnom centru postavio stalni postav. Surađivao je sa nizom muzeja, knjižnica i arhiva u Hrvatskoj u vezi priređivanja izložbi, razmjene i verifikacije građe i posudbi predmeta. Od 1988. godine predavač je iz predmeta Povijest športa na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu i Splitu. Godine 2000. sudjelovao je u radu Komisije predsjednika Republike Hrvatske, Stjepana Mesića, za izradu Strategije hrvatskog športa. U lipnju 2003. inicirao je osnivanje Sekcije za povijest tjelovježbe i športa pri Hrvatskom nacionalnom odboru za povijesne znanosti. Dvadesetak godina (od 1984.), vodio je poslove oko registracije Hrvatskog športskog muzeja. Konačno, Hrvatska vlada je 23. X. 2003. registrirala Muzej, a Zdenko Jajčević je imenovan za prvoga ravnatelja. Na drugom Kongresu hrvatskih povjesničara, održanom u Puli od 29. IX. do 3.X.2004. godine, bio je moderator Sekcije za povijest športa pri Hrvatskom nacionalnom vijeću za povijesne znanosti. Radio je do zadnjeg dana na pripremi stalnog postava Hrvatskog športskog muzeja u Praškoj 2 u Zagrebu.

Predavač na fakultetu
Na sjednici Znanstvenog vijeća 7. XII. 1989. godine Zdenko Jajčević je izabran za vanjskog suradnika za predmet Povijest športa, a Viši predavač iz tog predmeta je od 1991. godine na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu i Splitu i Višim trenerskim školama u Zagrebu, Osijeku, Puli i Kiseljaku. U skladu sa novom organizacijom rada u skladu s Bolonjskim procesom na Kineziološki fakultet  su uvedena dva nova predmeta: Olimpizam i Ragbi. Mentor diplomskih radova. Kao voditelj katedre Povijest športa bio je mentor pedesetak diplomskih radova.

Djelatnost u športu
Za ekipu Ragbi kluba Zagreb nastupao je dvadeset godina (1965. – 85.) i za to vrijeme odigrao je oko 800 utakmica. Za ragbi reprezentaciju Jugoslavije nastupio je jedanaest puta. Trener Ragbi kluba Zagreb bio je od 1974. do 1994. i 1997. godine. Za to vrijeme ekipa je sedam puta osvojila državno prvenstvo (1975.- 78. i 1980.- 81. i 1994.), a tri puta Kup ( 1974., 1980. i 1981.). Odgojio je preko tri stotine igrača ragbija, od kojih su 32. bili državni reprezentativci, a desetak treneri i suci. Bio je trener  ragbi reprezentacije Jugoslavije 1975.- 76., 1980. i 1982.- 88. Prvi je izbornik Hrvatske ragbi reprezentacije 1990.- 93., a Reprezentaciju Hrvatske vodio je i na Mediteranskim igrama u Francuskoj 1993. godine. U razdoblju 1968. – 77. kao učitelj plivanja u dječijim odmaralištima Centra za fizičku kulturu u Preku i na otoku Silbi, plivati je naučio preko tisuću djece. Od rujna 2000. do svibnja 2005. bio je trener Prvog ženskog ragbi kluba Viktorija. Godine 2003. bio je izbornik Hrvatske  ženske ragbijaške reprezentacije na prvom PE u ragbiju VII. u Lunelu (7. mjesto). Godinu dana kasnije, na drugom PE u Limogesu također je osvojeno sedmo mjesto. U studenom  2003. Z. Jajčević je izabran u Komisiju za žene IO Europske ragbi udruge.

Napisao slijedeća monografska izdanja
Dvadeset godina Ragbi kluba Zagreb, Ragbi klub Zagreb, Zagreb, 1984.
Sportska publicistika u Hrvatskoj, Knjižnice grada Zagreba, Zagreb, 1987.
Sto godina skijanja u Zagrebu, Zagrebački skijaški savez, Zagreb, 1994.
Kratka povijest tjelesnog vježbanja i  športa, Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, 1997.
Olimpijada, olimpijske igre, olimpizam, Hrvatski športski Muzej, Zagreb, 2000.
Leteće krilo, Hrvatski športski Muzej, Zagreb, 2001.
Stoljeće stolnog tenisa u Hrvatskoj, Hrvatski stolnoteniski savez, Zagreb, 2002.
50 godina ragbija u Zagrebu, Zagrebački ragbijaški savez, Zagreb, 2004.
Četrdeset godina Ragbi kluba Zagreb, Hrvatski športski Muzej, Zagreb, 2004.
Izložbe za 60. godina ZKS, Zagrebački  košarkaški savez, Zagreb, studeni 2005.
Na putu olimpizma – Hrvatski olimpijski odbor 1991. – 2006., HOO, Zagreb, 2006. (kao ko-autor)
Olimpizam u Hrvatskoj, Libera Editio, Zagreb, lipanj, 2007.
Antičke olimpijske igre i moderni olimpijski pokret do 1917. godine, Libera Edtio, Zagreb, lipanj, 2008.
225 godina športa u Hrvatskoj, Streljački savez Osječko-baranjske županije, Osijek, 2010.
Povijest športa i tjelovježbe, Odjel za izobrazbu trenera Društvenog veleučilišta u Zagrebu, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2010.
Zlatna knjiga hrvatskog kajakaštva na divljim vodama, Kanu klub Končar i Libera Editio, Zagreb, 2011. (kao ko-autor) – u tisku

Uredio slijedeća monografska i periodska izdanja
Godišnjak fizičke kulture Zagreba 1988, SFK Zagreba, Zagreb, 1989.
Kalendar za 1999, 2000. i 2001. godinu u izdanju Hrvatskog športskog muzeja
Povijest sporta, bibliografski broj 60, SFK Hrvatske, Zagreb, 1985.
 Olimp, urednik priloga Povijest hrvatskog športa, HOO, br. 1 – 18.

Suradnik u izdanjima Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (objavljeno preko 2000. članaka)
Sportski leksikon, Zagreb, Jugoslavenski leksikografski zavod, 1984.
Enciklopedija Jugoslavije, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1980.- 88.
Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, od 1997.
Hrvatski leksikon, Naklada Leksikon d.o.o. Zagreb, Zagreb, 1995. i 1997.
Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb (od 2000.).
Zagrebački leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006
Nogometni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2005.
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, Pro leksis d.o.o., Zagreb, 2004.

Suradnik u drugim monografskim izdanjima
Sto godina nogometa u Hrvatskoj, Hrvatski nogometni savez, Zagreb, 1980.
Univerzijada 1987, Zagreb, 1988.
Hrvatsko-engleski slikovni riječnik, Cankarjeva založba, Zagreb, 1988.
Tempus fugit – povijest turizma Zagreba, Turistička zajednica grada Zagreba, Zagreb, 1994.
Zaprešički godišnjak, Zaprešić, 1994.
Skijajte s nama, Zagreb, 1995.
Olimpizam u Hrvata, Hrvatski olimpijski odbor, Zagreb, 1995

Objavljeni članci i feljtoni u revijama i dnevnim novinama ( U razd. 1984. – 2000. objav. preko 500 članaka)
Hrvatski vojnik, Jutarnji list, Sportska tribina,Sportske novosti, Sprint – Sport magazin, Drvo znanja, Planet sporta,
Večernji list,Treći sport, Vjesnik, Zagrebački sport, Revija ski kluba Rijeka i dr.

Tehnički urednik
Povijest hrvatskog športa,HOO, Zagreb, 1991. – 99.
Kineziologija, Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, 1990. – 95.
Priručnik za športske trenere, Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, 1993.

Ilustrator
Sportski leksikon, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1984.

Autor izložbi
– 25. godina Fakulteta za fizičku kulturu, Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, prosinac 1984.
– Šalata- dragulj zagrebačkog športa, Šalata, Zagreb, siječanj 1988.
– 30. godina Fakulteta za fizičku kulturu, Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, prosinac 1989.
– Hrvatska športska fotografija, u sklopu manifestacije Partizanska olimp., Foča, lipanj 1990.
– 100. godina Međunarodnog olimpijskog odbora, Muzej Mimara, Zagreb, lipanj 1994.
– Sto godina skijanja u Zagrebu, Starogradska vijećnica, Zagreb, prosinac 1994.
– Sto godina Tečaja za učitelje gimnastike, Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, prosinac 1994.
– Olimpijski plakat, Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, prosinac 1994.
– Sto godina olimpizma u Hrvatskoj, Zagrebački velesajam, Zagreb, travanj 1995.
– 120 godina Hrvatskog sokola, Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, srpanj 1995.
– Devedest godina hrvanja u Zagrebu, Školska sport.dvorana Pešćenica, Zagreb, travanj,1995.
– Olimpizam u Hrvatskoj, Muzej Mimara, Zagreb, prosinac 1995.
– Razvoj športa u Hrvatskoj, Zagrebački velesajam, Zagreb, 26 – 31. ožujak 1996.
– 100 godina olimpijskih igara, Knjižnica Marija Jurić Zagorka, Zagreb, svibanj 1996.
– Olimpizam u Hrvatskoj, stručni skup Alpe – Jadran, Rovinj, svibanj 1996.
– Tečaj za učitelje gimnastike, Ljetne škole pedag., Hotel Montauro u Rovinju, lipanj 1997.
– Tečaj za učitelje gimnastike, Konferencija “Kineziologija – sadašnjost i budućnost” u
   Hotelu Exzelcior u Dubrovniku, 25 – 29. rujan 1997.
– 125. godišnjica osnivanja Hrvatskog sokola, Knjižnica Medveščak, Zagreb, listopad 1998.
– XIX. stoljeće – stoljeće športa, dućan Standard konfekcije u Ilici 20, Zagreb, svibanj 1999.
– VIII. Mediteranske igre (stalni postav), Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, lipanj 2000.
– Veliki i mali rukomet, Dom sportova, Zagreb, travanj 2000.
– Rukomet i Atletika (stalni postav), Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, ožujak 2000.
– Hokej na ledu i Sklizanje (stalni postav), Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, rujan 2001.
– Skijanje i Biciklizam (stalni postav), Fakul. za fizičku kulturu, Zagreb, prosinac 2001.
– Odbojka i Automobilizam (stalni postav), Fakul. za fizičku kulturu, Zagreb, travanj, 2002.
– Zlatna pirueta, Dom sportova, Zagreb, studeni, 2002.
–  30 – godina Doma sportova, Dom sportova, Zagreb, studeni 2002.
– Veslanje i kajakaštvo (stalni postav), Kineziološki fakultet, Zagreb, prosinac 2002.
– Franjo Bučar, Streličarstvo, Športovi na vodi i Ritmičko – športska gimnastika (stalni
  postav), Kineziološki fakultet, ožujak 2003.
– Hrvatski sokol i  Tjelesni odgoj (stalni postav), Kineziološki fakultet, Zagreb, rujan 2003.
– Košarka, Nogomet i Tenis (stalni postav), Kineziološki fakultet, Zagreb, travanj 2004.    
– Odjeća športaša, dućan Turbo šport u Tomićevoj ulici, Zagreb, svibanj 2004.
–  60. godina Zagrebačkog košarkaškog saveza, Muzej Mimara, prosinac 2005.

Izrada projekata i elaborata
- Elaborat Hrvatskog športskog muzeja, odobrilo Hrvatsko muzejsko vijeće 1998.
– Konc. izlož. postava Muzejsko – memorijalnog centra D. Petrović, odobren od Muzejskog vijeća 2005.
– Projekt  Stalnog izložbenog postava na Kineziološkom fakultetu, 1998.

Scenarist televizijskih filmova
U razdoblju od 1996 do 2000. u suradnji sa Hrvatskom televizijom Zdenko Jajčević je napisao scenarij i sa redakcijom obrazovnog programa HT, realizirao uz pomoć građe Hrvatskog športskog muzeja jedanaest televizijskih filmova. To je film  Život i djelo Franje Bučara u trajanju od 50. minuta i serija Povijest hrvatskog športa. Svaki film posvećen je razvoju deset športskih grana (atletika, biciklizam, boks, košarka, nogomet, plivanje, rukomet, tenis, veslanje i vaterpolo)  u trajanju od 30. minuta.

Javna predavanja
Vladimir Novak – prvi znanstvenik u hrvatskom športu, Knjižnicau Zaprešiću, 1994.
Sto godina olimpizma u Hrvatskoj, u Muzej Mimara u Zagrebu, 1994.
Hrvatski sokol, Sokolana u Zagrebu, 1994.                         
Sto godina olimpizma, u zgradi bivšeg Muzeja revolucije u Splitu, 1995.
Povijest hrvatskog športa, gradska vijećnica u Rijeci, 1995.
Hrvatski sokol, Gradska knjižnica u Kutini, 1995.
Povijest olimpizma, Policijska akademija u Zagrebu, 1996.
Franjo Bučar, Gradska knjižnica u Zagrebu, 1996.
Antičke olimpijske igre, Galerija Zvonimir u Zagrebu,2000.
Piere de Coubertine, Galerija Zvonimir u Zagrebu, 2000.
Hrvatski sokol, Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu, 2001.
Antičke olimpijske igre, Arheološki muzej u Zagrebu, 2001.

Procjena ostavštine
Godine 1988. procjenio je ostavštinu povjesničara  Duška Marovića za SOFK – u Splita
                                      
Organizator podizanja spomenika i uređenja grobova
Uređenje groba Miroslava Singera na Mirogoju, 1987.
Spomenik Franji Bučaru, autor Kosta Angeli – Radovani, Zagreb, 1990.
Bista Franje Bučara, autorica Anja Planinčić, Zagreb, FFK, 2002.

ČLANCI  U  ČASOPISU  POVIJEST  ŠPORTA
1. Jajčević, Z. (1981). Sportska periodična štampa u Hrvatskoj. Povijest sporta,12(46):30-41.
2. Jajčević, Z. (1982).Grafički šahovski klub u Zagrebu. Povijest sporta, 13(53):317 – 322.
3. Jajčević, Z. (1984).Kratak pregled razvoja hokeja na ledu u Hrvatskoj. Povijest sporta, 15(58):45 – 56.
4. Jajčević, Z.(1984).Značajne sportske godišnjice u 1984. godini. Povijest sporta, 15(59):109 – 110.
5. Jajčević, Z. (1984). Nove gnjige. Povijest sporta, 15(60):315.
6. Jajčević, Z. (1984).Bibliografija Povijesti sporta godišta 1-61, 15(62):438 – 565.
7. Jajčević, Z. (1984). Značajne sportske godišnjice u 1985. godini. Povijest sporta, 16(63):72 – 74.
8. Jajčević, Z. (1985). Neke priredbe sa starim narodnim igrama i  nadmetanjima u Jugoslaviji. Povijest sporta, 16(65):442 – 447.
9. Jajčević, Z. (1986). Značajne sportske godišnjice u 1986. godini. Povijest sporta, 17(67):7-8.
10. Jajčević, Z. (1987 ). Značajne sportske godišnjice u 1987. godini. Povijest sporta, 18(71): 7 – 9.
11. Jajčević, Z. (1987 ). Dvije stotine godina sporta u Zagrebu. Povijest sporta, 18(72):143-158.
12. Jajčević, Z. (1987 ). Značajne obljetnice vezane za sport i fizičku kulturu u 1988. godini. Povijest sporta, 18(74): 330-332.
13. Jajčević, Z. (1988). Iz Muzeja fizičke kulture. Povijest sporta, 19(75):65-75.
14. Jajčević, Z. (1988). Sportska izdanja na sajmu knjiga u Beogradu. Povijest sporta, 19(76):68-69.
15. Jajčević, Z. (1988). Iz Muzeja fizičke kulture Hrvatske. Povijest sporta,19(78):65-67.
16. Jajčević, Z. (1988). Značajne sportske godišnjice u 1989. godini. Povijest sporta, 19(78):7-9.
17. Jajčević, Z. (1989). Značajne sportske godišnjice u 1990. godini. Povijest sporta, 21(84):30-32.
18. Jajčević, Z. (1990). Četvrt stoljeća Udruženja sportskih novinara Jugoslavije . Povijest sporta, 21(85):94.
19. Jajčević, Z. (1990).Značajne sportske godišnjice u 1991. godini. Povijest sporta, 21(87):6-9.
20. Jajčević, Z. (1991).Jaroslav Laštovica. Povijest sporta, 22(88):65-66.
21. Jajčević, Z. (1991). Franjo Bučar – pokretač olimpizma u Hrvatskoj. Povijest sporta, 22(89):5-10.
22. Jajčević, Z. (1991). U Zagrebu je osnovano Hrvatsko društvo za povijest sporta. Povijest sporta,22(89):73-74.
23. Jajčević, Z. (1991). Časopisi za povijest sporta. Povijest sporta, 22(89):78-79.
24. Jajčević, Z. (1992). Značajne sportske godišnjice u 1992. godini. Povijest sporta, 23(92):5-6.
25. Jajčević, Z. (1992). Nikola Sabioncello. Povijest sporta, 23(93):70-71.
26. Jajčević, Z. (1992). Značajne sportske godišnjice u 1993. godini. Povijest sporta, 24(96):6-9.
27. Jajčević, Z. (1993). Nova sportska revija. Povijest sporta, 24(98):86.
28. Jajčević, Z. (1993). Prvi službeni posjet predsjednika MOO-a Hrvatskom olimpijskom odboru. Povijest sporta, 24(99):7-9.
29. Jajčević, Z. (1993). Značajne sportske godišnjice 1994. godine. Povijest sporta, 24(99):10-13.
30. Jajčević, Z. (1994). Uspješni skup povjesničara sporta. Povijest sporta, 25(101):101-104.
31. Jajčević, Z. (1994).Izložba posvećena olimpizmu. Povijest sporta, 25(102):95.
32. Jajčević, Z. (1994).Značajne sportske godišnjice u 1995. godini. Povijest sporta, 25(103):17-20.
33. Jajčević, Z. (1994).Zagrebački sajam sporta. Povijest sporta, 26(105):118-120.
34. Jajčević, Z. (1995).Značajne sportske godišnjice 1996. godine. Povijest sporta, 26(107):18-22.
35. Jajčević, Z. (1995).Prilike u jugoslavenskom olimpizmu između VIII. i IX. Olimpijskih igara. Povijest hrvatskog športa, 27(108): 50-57.
36. Jajčević, Z. (1996). Prilike u jugoslavenskom olimpizmu u razdoblju XI. Olimpijade. Povijest hrvatskog  športa, 27(110):27-32.
37. Jajčević, Z. (1996). Rezultati hrvatskih športaša na XXVI. olimpijskim igrama u Atlanti. Povijest hrvatskog  športa, 27(111):10-17.
38. Jajčević, Z. (1996). Značajne športske godišnjice u 1997. godini. Povijest hrvatskog športa, 27(111):32-35.
39. Jajčević, Z. (1996). Ivo Lipovšćak – pionir modernog športa u Hrvatskoj. Povijest hrvatskog športa, 28(112): 65-71.
40. Jajčević, Z. (1997). Zagrebačka javna kupališta. Povijest hrvatskog športa, 28(114):23-29.
41. Jajčević, Z. (1997). Značajne športske godišnjice u 1998. godini. Povijet hrvatskog športa, 28(115):5-8.
42. Jajčević, Z. (1997). Počeci skijanja u svijetu i Hrvatskoj i prve zimske olimpijske igre. Povijest hrvatskog športa,29(116):32-38.
43. Jajčević, Z. (1998).Olimpizam u Jugoslaviji nakon 1945 godine. Povijest hrvatskog športa, 29(118):14-23.
44. Jajčević, Z. (1998). Olimpizam u Jugoslaviji nakon XI. OI. Povijest hrvatskog športa, 29(119):11-17.
45. Jajčević, Z. (1999). Značajne športske godišnjice u 1999. godini. Povijest hrvatskog športa, 30(120):5-9.
46. Jajčević, Z. (2000). Olimpijada, olimpijske igre, olimpizam. Zagreb, 50 str.
NAGRADE 
                               
  Nagrada SFK Trešnjevka, (1985)
  Zlatna značka SD Zagreb,  (1986)
            Certifikat MOO – a, (1994)
  Zahvalnica Gradske knjižnice u Zagrebu,( 1997)
  Značka Društva pedagoga fizičke kulture SR Hrvatske, 1994.
  Državna nagrada športa Franjo Bučar, (2001). 
  Red Danice Hrvatske s likom Franje Bučara (2006).                                                                                                                      
            Nagrada Matija Ljubek (2006).

Tekst: Eduard Hemar, član HDPŠ-a

Nakon prve dvije utakmice serije doigravanja za 3. mjesto u prvenstvu Hrvatske rezultat u pobjedama je izjednačen 1-1. Bejzbolaši karlovačke Olimpije danas su uzvratili Vindiji za poraz u prvom susretu te slavili u Varaždinu sa 3:0. Sam rezultat dovoljno govori o stanju na terenu, odnosno o izuzetno dobroj igri karlovačke obrane, što je i presudilo ovaj susret.

Serija se igra na tri pobjede pa Karlovčani imaju prigodu na svom terenu sve riješiti i doći do pobjede i solidnog trećeg mjesta u domaćem prvenstvu – sasvim zadovoljavajućeg nakon neuobičajeno lošeg početka sezone. Treći i četvrti susret, naime, igraju se u Karlovcu, sljedećeg vikenda, u subotu i nedjelju 9. i 10. srpnja.

Bude li nakon dva karlovačka susreta omjer u pobjedama 2-2, odlučujući peti susret igrao bi se u Varaždinu u utorak, 12. srpnja.

KAŠonline

Jučer u popodnevnim satima nakon četiri desetljeća okupila se momčad KK „Karlovac 67“ da obilježi godišnjicu pobjede na juniorskom košarkaškom prvenstvu Hrvatske. Prije druženja, zlatna generacija karlovačkih košarkaških juniora obišla je posljednja počivališta predsjednika tadašnjeg KK Karlovac 67 Dragutina Luketića – Lukice, direktora kluba Zdravka Švegara, te dvojice legendarnih košarkaša Živka Kasuna i Borisa križana, koji su ih i motivirali da kao djeca uzmu loptu u ruke i provodili dane u Šancu.

Nakon trzavica i razmimoilaženja u Košarkaškom klubu „Željezničar“ koji je u tom trenutku prešao zenit velikih košarkaških uspjeha, jedan od njegovih najboljih igrača Slobodan Boco Kolaković, uz podršku grupe entuzijasta, osnovao klub „Karlovac 67“ kojem je matično igralište bilo iz osnovne škole na Baniji. Klub je imao sporadičnih uspjeha u seniorskoj konkurenciji, no 1971. godina će ostati zapisana kao godina u kojoj je „Karlovac 67“ ostvario povijesni uspjeh u juniorskoj konkurenciji. Naime, te je godine na final fouru lige „Karlovac 67“ prvo tukao favoriziranog „Zadra“ predvođenog Perinčićem, a onda u gradskom derbiju i juniore „Željezničara“, koji su prije toga u polufinalu izbacili zagrebačku „Lokomotivu“, odnosno današnju Cibonu.

U momčadi su nastupili Bjelivuk, Šulentić, Češković, Vukašinović, Ilić, Štahan, Lovrić, Medek, Bašović, Kosovac i Čačić. Svi su danas među živima, razbacani širom Hrvatske i svijeta. Kažu kako su bili prava klapa, a za tadašnji veliki uspjeh puno je zasluga imao, također jučer prisutni trener Ivica Peris – Cico za kojeg kažu da je bio duša momčadi s pravim pedagoškim pristupom prema igračima.

Na slici: trener Peris, Štahan, Kosovac (čuči), Čačić, Češković, supruga pokojnog Zdravka Švegara, Šulentić, Vukašinović i Bjelivuk

KAŠonline

Nezaobilazne Ray ban naočale, casual odjeća, jeans hlače i polo majica, to je Velimir Zajec u neformalnom izdanju ujutro na terasi kafića. Fini sako je tu kao naznaka izvanjske gospoštine. Zanimljivo, i komunikacija mu je u skladu s izgledom, opuštena i ležerna. Također s naznakom gospoštine. Ne podiže ton kako bi uvjerio novinara u svoje stavove, pokreti odaju dojam mirne i učtive, ali samouvjerene osobe.

Teniski klub Karlovac obilježio je stotu godišnjicu svog postojanja…

[nggallery id=94]

Prvi pripremni susret nogometaša Karlovca na domaćem terenu privukao je na Čavlekov stadion iznenađujuće velik broj posjetitelja za prijateljsku utakmicu – oko 500. Karlovčani su im se odužili dobrom igrom u prvom dijelu, no u drugom baš i nisu briljirali pa se može reći kako je konačnih 1:1 protiv zagrebačke Lokomotive sasvim realan rezultat ovog susreta.

U prvom dijelu obje momčadi imale su svoje prigode, no bolji su bili domaći igrači. U nekoliko navrata vrlo su opasno zaprijetili, a u 25. minuti i poveli pogotkom Gavrića. U drugom dijelu više prigoda za goste, iako su prijetili i Karlovčani (pogotovo Janković sjajnim udarcem), no “lokosi” su ipak došli do izjednačenja pogotkom Juniora.

Sljedeći pripremni susret nogometaši Karlovca igraju 9. srpnja protiv Rijeke, a za Dan grada Karlovca, 13. srpnja, ugostit će Lučko.

KAŠonline

TKARLOVAC – Za ona dobra, dobra stara vremena, zapjevalo je prepuno gledalište Gradskog kazališta Zorin doma s voditeljicom svečane sjednice povodom stote obljetnice Teniskog kluba Karlovac Sanjom Doležal a sa željom da i neki novi „klinci“ zapjevaju istu pjesmu na proslavi 200. obljetnice Teniskog kluba Karlovac. Ljepše čestitke ne može se poželjeti a dodajmo ovome i najbolje želje predsjednika Republike i predsjednice Vlade, te brojnih čestitara i ugođaj je potpun.

Karlovačka operna diva Ivanka Boljkovac oduševila je nazočne prigodnom „lokal patriotskom“ skladbom o Karlovcu uz klavirsku pratnju Ognjena Gravora. Karlovačke gore list, a svjetski poznati gitaris Viktor Vidović, začinio je glazbeni ugođaj skladbom Asturias.

Svečanost za trajno sjećanje, kratak je rezime svega onoga što se događalo u Zorin domu i kasnije u Teniskom klubu Karlovac.
Karlovački klub u svojih 100 godina bio je značajna točka na teniskom nebu bivše države, a možemo reći i šire. Potvrdio je to svojim pozdravnim govorom i predsjednik Hrvatskog teniskog saveza Radimir Čačić. Gradonačelnik Karlovca, ujedno i pokrovitelj ove svečanosti, Damir Jelić izmamio je pljesak najavom da se ne odustaje od izgradnje teniskog centra u neposrednoj blizini sadašnjih teniskih terena u Vrbanićevom perivoju. Klubu je uručeno je i priznanje Hrvatskog Olimpijskog odbora, koji je prije toga održao sažeti govor o sadašnjosti i budućnosti kluba. Za osvrt na povijest TK Karlovac bio je zadužen najstariji član kluba Vladimir Samaržija. Najveće iznenađenje njegovog sveobuhvatnog izlaganja bilo je konstatacija da su članovi kluba u Vrbanićevom perivoju izrađivali teniske terene od šljake i prašine koju su skupljali po ulicama. Tehnologija za pamćenje!

Jedan od najvjekovječnijih tenisača karlovačkog kluba koji i s 52 godine i danas pobjeđuje na turnirima, a na veteranskim je neprikosnoven, Karlovčanin Zdenko Hoppe, zastupao je „tenisačku populaciju“. Nije pritom propustio naglasiti i zahvaliti bivšem treneru iz Zagreba Damiru Abaffyju koji je po njemu vrlo zaslužan za uzlet u prvoligaško društvo i najveći uspjeh, osvajanje četvrtog mjesta u državi. Skromni Damir, koji je svečanosti nazočio stojeći u prikrajku, najzaslužniji je za stvaranje cijele generacije izvrsnih karlovačkih tenisača među kojima još danas igraju Hoppe, Gudelj, Gačić, Smojver…

Na svečanosti bi dobro „legla“ i pjesma „Prolazi sve osim sjećanja“, a da to i bude tako pobrinuli su se pokojni Zdravko Švegar, doajen karlovačkog športskog novinarstva i njegov dostojni nasljednik Marijan Bakić, napisavši monografiju o 100 godina TK Karlovaca pod nadahnutim imenom „Obrisi jednog vremena“, iza čijeg se naslova skriva Marina Majoli, koja je osmislila cijelu svečanost u hramu karlovačke kulture. Monografiju je predstavila „prva faca“ športskog novinarstava u Hrvatskoj i uvijek dragi gost karlovačkih kolega, Jura Ozmec. Nije štedio komplimente za ovaj zahtjevni uradak. Na kraju je osim pisanja, progovorio i autor Marijan Bakić zahvalivši svima koji su mu pomogli u izdavanju ove knjige podacima i savjetima:

– Monografija povodom 100-te obljetnice Teniskog kluba Karlovac „Obrisi jednog vremena“ je nastavak, odnosno nadopunjeno izdanje knjige „Stoljeće tenisa u Karlovcu“ koju je Zdravko Švegar napisao prije 15 godina, tada posvećenu 85. obljetnici Teniskog kluba Karlovac. Konačno, ta knjiga, kao i ova koju večeras predstavljamo, ostaju kao trajna vrijednost jednog značajnog razdoblja budućim povjesničarima karlovačkog športa i naraštajima Teniskog kluba, usudio bih se reći i tenisa u Hrvatskoj, rekao je autor monografije i nastavio: Goran Ivanišević je dio karlovačke teniske priče koja je zabilježena i u monografiji. Goran nije jedini teniski velikan o kojemu se piše u knjizi. Spominje se još plejada poznatih imena, od prvog igrača iz Hrvatske koji je nastupio i u Wimbledonu 1931. godine, Karlovčanina Franje Schaffera, zatim Nikola Pilić, Željko Franulović, Boro Jovanović, Slobodan Živojinović, Iva Majoli (pobjednica Roland Garrosa), Monika Seleš, Goran Prpić, Ivan Ljubičić, Marin Čilić i mnogi drugi.

Među mnogobrojnim uzvanicima našli su se i otac Ivana Ljubičića, a Mladen Sušanj je doputovao čak iz Amerike da se nađe među teniskim prijateljima i kolegama.

Na nastavku slavlja u idiličnom okruženju Vrbanićevog perivoja uz pjesmu i domjenak našle su se u opuštenom ugođaju mnoge generacije karlovačkih tenisača i bivših športskih djelatnika kluba koji su i te kako zaslužni da je klub ubilježio prvu „stoticu“. Igru parova na terenima ometala je kiša ali mnogi se nisu dali smesti sve do jutarnjih sati. U 6,30 okončan je finalni meč, a prvi pobjednički par Noćnog turnira je mladci Šimić –Višnić pobijedivši iskusni teniski par Strikić – Žuvela.

Želimir Prpić KAŠonline

[nggallery id=94]

Detalj iz finala (foto D. Pereško)

Momčad Makromikro Toshibe zasluženi je pobjednik ovogodišnje Ljetne amaterske košarkaške lige, koja se odigravala u Šancu, no stjecajem okolnosti finale je odigrano u Školskoj sportskoj dvorani Mladost. U finalnoj utakmici protiv Sportskog društva Ozalj, momčad Makromikro Toshibe ostvarila je i sedmu uzastopnu pobjedu (iznenađujuće su poraženi na samom startu lige od mlade momčadi Šanca) i sa 67:62 došla do naslova i pobjedničkog pehara.

Finalni dan održan je u dvorani zbog postavljanja pozornice za Međunarodni festival folklora u Šancu, a ipak treba reći kako je šteta da organizatori to nisu imali i ranije na umu, ili barem prebacili finale na petak, jer ovakvi susreti svakako su atraktivniji u lijepom prirodnom okružju Šanca, nego u ljetnim danima sparnoj dvorani.

Pobjednici Mikro Marko Toshiba

U susretu za 3. mjesto momčad Tvornice turbina bila je bolja od mladih igrača Šanca sa 54:44.

Peto mjesto osvojio je Novi centar, šesto Apartmani Ante Pirovac, a na posljednjem mjestu ovoljetnog izdanja je Teniski klub Karlovac.

KAŠonline

Drugo mjesto za SD Ozalj

Pehar za TTK na trećem mjestu

U prvom susretu serije doigravanja za 3. mjesto u domaćem prvenstvu, bejzbolaši karlovačke Olimpije danas su poraženi u Varaždinu od domaće Vindije sa 8:3. Na Karlovčane je očito fizički, ali i psihički, utjecala duga i iscrpljujuća polufinalna serija sa splitskom Nadom u kojoj su bili na pragu velikog iznenađenja i izbacivanja do tada neporaženih Splićana.

Varaždinci su tako došli do prednosti 1-0 u seriji koja se igra na tri pobjede, a drugi susret igra se već sutra (nedjelja), također u Varaždinu. Treća i četvrta utakmica na rasporedu su narednog vikenda, 9. i 10. srpnja u Karlovcu, dok bi se eventualni peti susret igrao u Varaždinu.

KAŠonline

DUGA RESA – Polaganjem ispita za učeničke pojaseve džudaši su uspješno završili prvi dio sezone i na kratki će odmor. Prema riječima Davora Vrbanića, predsjednika kluba, 29 kandidata uspješno je završilo program  i ispit  osposobljenosti u ovom športu. Četvorica kandidata položila su ispit za smeđi pojas i nadomak su ispita za crni pojas. Ispitu je pristupio i Mirsad Bečirović, jedini slijepi džudaš te rekreativci Vladimir Biondić, Tihomir Katić i Josip Brnjak.

Predsjednik kluba je posebno pohvalio najmlađe (Eol Babić, Jure papa, Leon Kekić i Jan Noa Perušić)  koji su uspješno odradili program za stjecanje bijelo – žutog pojasa, ali će zbog mladosti pričekati na službene potvrde.

S. Kaurić