Završila je školska godina a s njom i školska natjecanja koja se svake godine održavaju na razini općina, gradova i županije. Najbolji odlaze na poluzavršnice i završnice školskih natjecanja na razini države. No, iako cilj tog natjecanja isključivo nije rezultat već važi deviza „Važno je nastupiti“, da bi se došlo do državnog natjecanja nije to baš lako postići – treba biti najbolji u županiji a nakon toga i u regiji, odnosno grupi. Karlovačka županija je u sustavu Grupe zapad  u čijoj se poluzavršnici natječu učenici – športaši iz Karlovačke, Istarske, Ličko – senjske i Primorsko – goranske županije. Pozitivna novost u tim natjecanjima, a koja je uvedena od nedavno, je da na državnim takmičenjima u jedanaest službenih školskih natjecanja učenici (osmoškolci i srednjoškolci) za dobar plasman dobivaju bodove koji im se kasnije uzimaju u obzir kod upisa u srednje škole ili fakultete.

Uspješni na završnim natjecanjima

Grad Karlovac je dakako već organizirao slična natjecanja učenika pa je ove godine bio organizator poluzavršnice u gimnastici i odbojci za osnovne i srednje škole. Svakako bi trebalo istaći da je završnica u gimnastici održana u Osnovnoj školi „Katarina Zrinska“ u Krnjaku koja je na području od posebne državne skrbi pa je škola iskoristila natječaj EU da bi pribavila sredstva Europske unije kojima su nabavili gimnastičku opremu i tako znatno poboljšali uvjete za razvoj gimnastičkog športa u toj školi i na tom području, a zašto, vjerujemo, „prste ima“ i pročelnik Županijskog ureda za prosvjetu, kulturu, šport, informiranje i… Željko Šančić – provjereni športski djelatnik iz gimnastičkog športa.

Odbojkaši Tehničke škole iz Karlovca u konkurenciji srednjih škola i gimnastičarke Osnovne škole Dubovac sudjelovali su se ove godine na završnim natjecanjima. Pritom valja naglasiti da godinama već karlovački veslači, učenice i učenici OŠ Dubovac, inače i članovi Škole veslanja Veslačkog kluba Korana, postižu zavidne rezultate na državnim prvenstvima u veslanju.

Za one koji to još ne znaju treba reći da se školska natjecanja održavaju u deset športova (nogomet, rukomet, košarka, odbojka, gimnastika, stolni tenis, atletika, streljaštvo, plivanje i tenis). Na primjer, svaka županija pored službenih školskih natjecanja može organizirati i tzv. „specijalizirana“ natjecanja. U Karlovačkoj županiji se organizira još i natjecanje u taekwondou, a u Primorsko-goranskoj županiji  natjecanje skijaškom trčanju. Karlovački učenici se natječu u svim spomenutim športovima osim u plivanju jer grad i nakon 55 godina najave još nema bazen, iako je bilo pokušaja da se plivačka natjecanja održavaju na Korani, Foginovom kupalištu. Sada, nakon što je Foginovo postalo hit destinacija kontinentalnih kupališta bilo bi dobro kad bi ŠUK organizirao plivačka i vaterpolska natjecanja za djecu, učenike koji to žele – barem promocije radi.

Organizator spomenutih školskih natjecanja je Školski športski savez Grada i Županije, odnosno dugogodišnji športski djelatnik a u funkciji profesionalnog tajnika spomenute organizacije, Đuka Batinić. U organizaciji natjecanja on svesrdno koristi usluge i pomoć klubova, naročito AK Karlovac kad se organiziraju natjecanja u atletici (krosu), GK Sokol Karlovac (gimnastici)  ili TKD Karlovac (taekwondou) i tome slično.

Univerzalne športske škole

U Hrvatskoj se u 245 škola, a u Karlovačkoj županiji samo u šest škola (dvije škole u Karlovcu i po jedna u Dugoj Resi, Ogulinu, Ozlju i Draganiću) provodi projekt tzv. univerzalnih športskih škola. U tim univerzalnim športskim školama zajedno vježbaju učenici koji nemaju predmet tjelesne i zdravstvene kulture. To su učenici prvih i drugih te trećih i četvrtih razreda osnovne škole . S njima se rade na bazičnim oblicima kretanja i ravnoteža, a upoznaju se s gotovo svim športovima. Na taj način spremniji dolaze u peti razred osnovne škole gdje se već postepeno mogu i konkretnije opredijeliti za neki od športova. Najčešće su to bazični športovi (gimnastika, veslanje, atletika, borilački). Otkako je u Karlovcu dobro organizirana Rukometna škola Karlovac sve je više djece koja žele igrati rukomet. Nogomet je već sam po sebi „mamac“, ali što to znači kad škole nogometa u organizacijskom smislu nisu na razini Škole rukometa. Od nedavno imamo i mali, ali optimističan pomak u radu s mladima u košarci. Bitno je procijeniti da djeca premlada ne uđu u neki šport jer bi tada mogla odustati od bavljenja športskim aktivnostima, a to niti u kojem slučaju ne bi bilo dobro. Zato je itekako važna suradnja na relaciji škola – ŠUK – klubovi. Klubovi se pritom ne bi smjeli „otimati“ za djecu već bi ih trebali preuzimati tek kad ona završe univerzalne škole.  Dakako da nije pritom potrebno naglašavati kako je izuzetno važno da s najmlađima, dakle u samom početku njihovog bavljenja tjelesnom kulturom, s djecom rade ljudi od struke, profesionalci.  Naravno da je sve povezano s novcem kojega nema, i nikad ga nažalost neće biti koliko će ga se htjeti, ali je zato na profesionalcima koji su plaćeni iz gradskog proračuna, poput Đuke Batinića, da ustraju u planovima i programima koji ih obvezuju na rad s djecom jer, školski je šport baza svih športova.

DUGA RESA – Dugoreški strijelac Filip Brinski postao je dvostruki juniorski prvak Hrvatske na malokalibarskoj puški iz međunarodnog programa. Ležeći je pogodio 675,9 krugova , a u trostavu je zabilježio 1204,1 krug. Njegov klupski kolega Bojan Stipančič bio je u obje discipline treći sa 670,6, i 1188,8 krugova.

Ekipno u obje discipline mladi strijelci SK Duga Resa na 2. su mjestu. Prvenstvo je po običaju zapamćeno po vrlo malom broju sudionika, samo devet, ali to je za hrvatske prilike već uobičajeno jer se radi o „ozbiljnoj“ disciplini iz olimpijskog programa a mi smo premala zemlja, a da bi se pored masovnijeg odaziva na natjecanja serijskim oružjem još i bavili disciplinama iz ISSF programa. To nikako ne umanjuje uspjeh dugoreških strijelaca nego naprotiv zaslužuje svaku pohvalu kako strijelaca tako i njihovog upornog trenera Ivana Marakovića.

Želimir Prpić

KARLOVAC – Na prvenstvu Hrvatske na serijskom malokalibarskom pištolju „Drulov“ zapaženi plasmani karlovačkih strijelaca. Vlado Cindrić prvak je Hrvatske s 531 krugom, tri više od Tomislava Lazića iz „Kustošije“. Na 3.  mjestu veteran SK Karlovac Ivan Hrebac s 498 krugova. Natjecalo se 30 pištoljaša i osam ekipa. U momčadskom nastupu titula za karlovačku ekipu „Policajac“. Ustrijelili su 1485 krugova i nastupili u sastavu: Vlado Cindrić  531, Miroslav Radočaj 483 i Željko Mataković 471 krug. Najveći konkurenti bili su im strijelci SK Karlovac Ivan Hrebac 498, Boris Ramušćak  490 i Vjekoslav Vidović  486, koji su upucali 1474 krugova i zauzeli 2. mjesto. Koliko su karlovački „policajci i civili“ bili premoćni pokazuje rezultat trećeplasirane ekipe „Osijek“ koja je zabilježila 1408 krugova.

Želimir Prpić

KRNJAK – Krnjak je u nedjelju, 3. srpnja, bio domaćin 8. Županijskog sportskog natjecanja dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Karlovačke županije. Ove godine je u sportskom nadmetanju sudjelovalo pet ogranaka UDVDR RH: Ozalj-Žakanje, Krnjak, Karlovac, Vojnić i Draganić. Natjecalo se u osam sportskih disciplina: mali nogomet, potezanje konopa, streljaštvo, kuglanje, šah, boćanje, stolni tenis i elektronski pikado (žene).

Najbolje rezultate je imao ogranak Ozalj-Žakanje, osvojivši prva mjesta u malom nogometu, potezanju konopa, streljaštvu, kuglanju i stolnom tenisu, te treće mjesto u šahu. Takmičenje u pikadu i boćanju nije održano, jer je ekipu prijavio samo ogranak Ozalj-Žakanje. Ogranak Ozalj-Žakanje će predstavljati Karlovačku županiju na 16. državnom sportskom natjecanju dragovoljaca i veterana  Domovinskog rata RH u svim disciplinama, osima šaha (ogranak Draganić). Ova velika sportska manifestacija održat će se ove godine na Plitvičkim jezerima od 7. do 9. listopada.

– Naš ogranak je ove godine imao 52 člana uključena u sportska takmičenja i zadovoljni smo postignutim rezultatima. Kuglačka ekipa će ove godine braniti prvo mjesto koje je osvojila prošle godine na Državnom sportskom natjecanju u Požegi. Konopaši se već duže vrijeme ozbiljno pripremaju za Državno, na Županiji su najjači, ali im je cilj da se za njih čuje po cijeloj Hrvatskoj. Trudimo se maksimalno koliko možemo, najveći problem nam je kao i ostalima, financiranje. Da nemamo razumijevanja i financijsku pomoć Grada Ozlja, te općina Kamanje, Ribnik i Žakanje, vjerojatno ne bismo imali ovako dobre rezultate. Ovom prilikom im se zahvaljujemo i preporučujemo za buduće projekte. Mogu biti sigurni da ih nećemo obrukati i da ćemo naš kraj prezentirati u najboljem svjetlu diljem Hrvatske, kaže Josip Lukežić – Luka, predsjednik Ogranka Ozalj-Žakanje.

Mira Pavlaković

MOSTANJE –  Istaknuti nogometni djelatnik grada Karlovca i rodnog Mostanja, Marijan Milčić – Pucler, iznenada je preminuo u 61. godini života. Nogomet je volio i posvetio mu je cijeli svoj život, prvo kao nogometaš, potom trener, nogometni sudac i športski djelatnik. Započeo je igrati nogomet u ondašnjem NK Zadrugaru iz Mostanja, a nastupao je u svim selekcijama kluba, od pionira do seniora. Kratko vrijeme trenirao je i NK Karlovac. Prestankom aktivnog igranja bavio se trenerskim i sudačkim pozivom. Nakon što je položio ispit za Republički nogometnog suca desetak godina je sudio utakmice u županijskim ligama. Zaslužan je i za ponovno pokretanje NK Mostanje, nakon Domovinskog rata, kao i obnovu igrališta u gradskoj četvrti Mostanje.

Pogreb Marijana Milčića je u utorak (5. srpnja) u 15,30 sati na groblju Sv. Doroteja u Logorištu.

KAŠonline

 DUGA RESA – Dugoreški šahisti osvojili su naslov ekipnog i pojedinačnog pobjednika zanimljivog turnira organiziranog u čast Dana Sv. Petra u Župnom dvoru Sv. Petra u Prišlinu nedaleko Huma na Sutli. Turnir su organizirali Udruga branitelja iz Domovinskog rata Prišlin, Šahovski klub Straža iz Huma na Sutli i župnik Župe Sv. Petra Prišlin. Poziv za turnir upućen je šahistima i klubovima koji djeluju na području župa Sv. Petra.
Ekipni poredak: Duga Resa  31,5, Ban Jelačić (Zaprešić) 25, Gaj (Mače) 24, Jaska 23.5, Oroslavje 22.5, Zelenjak (Klanjec) 22.5, Krapina 22.5, Straža (Hum na Sutli) 19.5 i Gosti Bjelovar (Zagreb) 18.5 bodova. 
Pojedinačni poredak (Swiss, 11 kola): Dubravko Šlogar 9.5, Damir Samovojska 8 (oba Duga Resa), Tomislav Čop (Bjelovar), Damir Jakšić (Duga Resa) i Zdenko Kozina (Krapina) svi po7.5,  Zlatko Vladović (Klanjec), Darko Mesar (Zaprešić), Mladen Lončar (Jastrebarsko) po 7, Zoran Zelenika (Mače), Zikret Hadžikasumović (Zaprešić), Josip Stojković (Duga Resa), Zlatko Svrtan (Mače),  Mihovil Vučić (Zaprešić), dalibor babić (Oroslavje),  Dragutin Kojić (Klanjec) po 6.5, Antun Deriš (oba Jastrebarsko) po 6,  Željko Bedić (Duga Resa), Vladimir Novosel (Oroslavje),  Saša Pejović ( Krapinske Toplice),  Marko Kube (Hum na Sutli),  Boris Galoić (Mače), Goran Đođ (Zanatlijski Zagreb), Stjepan Tišljar (Oroslavje), Milan Štruklec (Hum na Sutli) i Ivica Žarko (Končar Zagreb) po 5.5, Ivan Hrgetić (Oroslavje), Dario Sindik (Zaprešić), Ivica Hrastović (Klanjec), Krunoslav Kunštek (Zagreb) i Leopold Vincelj (Krapina) po 5,  Damir Mezak (Bjelovar), Mirko Tkalec (Hum na Sutli), Dragutin Kelečić (Jastrebarsko) i Mihael Grmovšek (Krapina) po 4.5, Mladen Babić (Oroslavje), Mato Geljić (Klanjec), Marijan Gašpar (Klanjec) i Stjepan Špiljak ( Hum na Sutli) po 4, Zdravko Špiljak 3 i Darko Vandekar (oba Udruga branitelja Prišlin) 1 bod. 

S. Kaurić

Odvoziti 1.400 kilometara za maksimalno 90 sati, voziti noću,voziti u svim ekstremnim uvjetima, voziti sasvim sam, ili pak u grupi od oko 6.000 natjecatelja i na kraju stići do cilja. Doima se gotovo nemogućom misijom, barem za one “smrtnike” koji bicikl smatraju pomagalom s kojim će doći do posla ili se u nedjeljno prijepodne provozati gradom.

Odlazak velikana hrvatskog sporta

ZAGREB – Nakon duge i teške bolesti u Zagrebu je preminuo velikan hrvatskog sporta profesor Zdenko Jajčević. Bio je jedna od najsvestranijih osoba u hrvatskom sportu još od vremena dr. Franje Bučara. Svojom nepresušnom radnom energijom i entuzijazmom zadužio je hrvatski sport u gotovo svim područjima djelovanja. Ipak najveći trag ostavio je u istraživanju i pisanju o povijesti hrvatskog sporta te ga se s punim pravom smatralo naznačajnijim povjesničarom sporta u Hrvatskoj. Bio je član Hrvatskog društva za povjest športa. U znak sjećanja na našeg istaknutog člana predstavljamo njegovu biografiju sa popisom svih najvažnijih djela i nagrada iz njegovog bogatog životnog opusa. 

Opća biografija
Rođen je u Zagrebu, 4. VII. 1946. od oca Ivana rodom iz Ivanjske u općini Banja Luka i majke Katarine, rođ. Neveličko rodom iz Petrovaradina. Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Najprije je studirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu ali je prevagnula ljubav prema sportu te je Diplomirao na Fakultetu za fizičku kulturu 7. 12. 1973. godine. Usmjerio je športsko novinarstvo, a diplomski rad pod nazivom Razvoj športske periodičke štampe u Hrvatskoj, kod mentora dr. Živka Radana obranio je sa odličnim uspjehom. Godine 1974. zasnovao je radni odnos kod SOFK – e grada Zagreba u svojstvu  trenera u Ragbi klubu Zagreb. U listopadu 1978. zaposlio se kao stručni suradnik u  redakciji Sportakog leksikona, Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, gdje je radio do travnja 1984. godine. Od travnja 1984. kustos je u Muzeju fizičke kulture Hrvatske, koji je djelovao kao odjel Fakulteta za fizičku kulturu. Od 1990. ova institucija djeluje pod nazivom Hrvatski športski muzej. Od 1984. godine sakuplja predmete i formira odjele Muzeja, priređuje izložbe, drži javna predavanja, publicira najraznovrsnije tekstove iz povijesti i muzeologije tjelovježbe i športa. Pokrenuo je akcije i realizirao otkup i donacije preko stotinu ostavština i zbirki športaša, športskih djelatnika i organizacija. Vodio je poslove oko podizanja spomenika Franje Bučara na Trgu sportova 24. XI. 1991. i biste Franje Bučara na Kineziološkom fakultetu u veljači 2002. Od 1980. godine suradnik je u časopisu Povijest sporta, a od 1983. do 1999. godine član je uređivačkog odbora. Tehnički urednik toga časopisa bio je od br. 88 (1991.), do br. 120 (1999.). Tajnik Komisije za povijest sporta SFK Hrvatske, bio je od 1984. do 1990. godine. Bio je i tajnik Hrvatskog društva za povijest sporta, osnovanog 18. IV. 1991. Sudjelovao je u akciji uređivanja groba prvog učitelja tjelovježbe u Zagrebu, Miroslava Singera na Mirogoju 1987. godine. Napisao je projekt organiziranja Mreže športskih muzeja u Hrvatskoj, koji je objavljen u Glasniku Hrvatskog olimpijskog odbora  1992. godine. Koncept izložbenog i muzejskog postava Muzejsko – memorijalnog centra Dražen Petrović napisao je 2005. godine. U istom je Muzejsko – memorijalnom centru postavio stalni postav. Surađivao je sa nizom muzeja, knjižnica i arhiva u Hrvatskoj u vezi priređivanja izložbi, razmjene i verifikacije građe i posudbi predmeta. Od 1988. godine predavač je iz predmeta Povijest športa na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu i Splitu. Godine 2000. sudjelovao je u radu Komisije predsjednika Republike Hrvatske, Stjepana Mesića, za izradu Strategije hrvatskog športa. U lipnju 2003. inicirao je osnivanje Sekcije za povijest tjelovježbe i športa pri Hrvatskom nacionalnom odboru za povijesne znanosti. Dvadesetak godina (od 1984.), vodio je poslove oko registracije Hrvatskog športskog muzeja. Konačno, Hrvatska vlada je 23. X. 2003. registrirala Muzej, a Zdenko Jajčević je imenovan za prvoga ravnatelja. Na drugom Kongresu hrvatskih povjesničara, održanom u Puli od 29. IX. do 3.X.2004. godine, bio je moderator Sekcije za povijest športa pri Hrvatskom nacionalnom vijeću za povijesne znanosti. Radio je do zadnjeg dana na pripremi stalnog postava Hrvatskog športskog muzeja u Praškoj 2 u Zagrebu.

Predavač na fakultetu
Na sjednici Znanstvenog vijeća 7. XII. 1989. godine Zdenko Jajčević je izabran za vanjskog suradnika za predmet Povijest športa, a Viši predavač iz tog predmeta je od 1991. godine na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu i Splitu i Višim trenerskim školama u Zagrebu, Osijeku, Puli i Kiseljaku. U skladu sa novom organizacijom rada u skladu s Bolonjskim procesom na Kineziološki fakultet  su uvedena dva nova predmeta: Olimpizam i Ragbi. Mentor diplomskih radova. Kao voditelj katedre Povijest športa bio je mentor pedesetak diplomskih radova.

Djelatnost u športu
Za ekipu Ragbi kluba Zagreb nastupao je dvadeset godina (1965. – 85.) i za to vrijeme odigrao je oko 800 utakmica. Za ragbi reprezentaciju Jugoslavije nastupio je jedanaest puta. Trener Ragbi kluba Zagreb bio je od 1974. do 1994. i 1997. godine. Za to vrijeme ekipa je sedam puta osvojila državno prvenstvo (1975.- 78. i 1980.- 81. i 1994.), a tri puta Kup ( 1974., 1980. i 1981.). Odgojio je preko tri stotine igrača ragbija, od kojih su 32. bili državni reprezentativci, a desetak treneri i suci. Bio je trener  ragbi reprezentacije Jugoslavije 1975.- 76., 1980. i 1982.- 88. Prvi je izbornik Hrvatske ragbi reprezentacije 1990.- 93., a Reprezentaciju Hrvatske vodio je i na Mediteranskim igrama u Francuskoj 1993. godine. U razdoblju 1968. – 77. kao učitelj plivanja u dječijim odmaralištima Centra za fizičku kulturu u Preku i na otoku Silbi, plivati je naučio preko tisuću djece. Od rujna 2000. do svibnja 2005. bio je trener Prvog ženskog ragbi kluba Viktorija. Godine 2003. bio je izbornik Hrvatske  ženske ragbijaške reprezentacije na prvom PE u ragbiju VII. u Lunelu (7. mjesto). Godinu dana kasnije, na drugom PE u Limogesu također je osvojeno sedmo mjesto. U studenom  2003. Z. Jajčević je izabran u Komisiju za žene IO Europske ragbi udruge.

Napisao slijedeća monografska izdanja
Dvadeset godina Ragbi kluba Zagreb, Ragbi klub Zagreb, Zagreb, 1984.
Sportska publicistika u Hrvatskoj, Knjižnice grada Zagreba, Zagreb, 1987.
Sto godina skijanja u Zagrebu, Zagrebački skijaški savez, Zagreb, 1994.
Kratka povijest tjelesnog vježbanja i  športa, Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, 1997.
Olimpijada, olimpijske igre, olimpizam, Hrvatski športski Muzej, Zagreb, 2000.
Leteće krilo, Hrvatski športski Muzej, Zagreb, 2001.
Stoljeće stolnog tenisa u Hrvatskoj, Hrvatski stolnoteniski savez, Zagreb, 2002.
50 godina ragbija u Zagrebu, Zagrebački ragbijaški savez, Zagreb, 2004.
Četrdeset godina Ragbi kluba Zagreb, Hrvatski športski Muzej, Zagreb, 2004.
Izložbe za 60. godina ZKS, Zagrebački  košarkaški savez, Zagreb, studeni 2005.
Na putu olimpizma – Hrvatski olimpijski odbor 1991. – 2006., HOO, Zagreb, 2006. (kao ko-autor)
Olimpizam u Hrvatskoj, Libera Editio, Zagreb, lipanj, 2007.
Antičke olimpijske igre i moderni olimpijski pokret do 1917. godine, Libera Edtio, Zagreb, lipanj, 2008.
225 godina športa u Hrvatskoj, Streljački savez Osječko-baranjske županije, Osijek, 2010.
Povijest športa i tjelovježbe, Odjel za izobrazbu trenera Društvenog veleučilišta u Zagrebu, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2010.
Zlatna knjiga hrvatskog kajakaštva na divljim vodama, Kanu klub Končar i Libera Editio, Zagreb, 2011. (kao ko-autor) – u tisku

Uredio slijedeća monografska i periodska izdanja
Godišnjak fizičke kulture Zagreba 1988, SFK Zagreba, Zagreb, 1989.
Kalendar za 1999, 2000. i 2001. godinu u izdanju Hrvatskog športskog muzeja
Povijest sporta, bibliografski broj 60, SFK Hrvatske, Zagreb, 1985.
 Olimp, urednik priloga Povijest hrvatskog športa, HOO, br. 1 – 18.

Suradnik u izdanjima Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (objavljeno preko 2000. članaka)
Sportski leksikon, Zagreb, Jugoslavenski leksikografski zavod, 1984.
Enciklopedija Jugoslavije, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1980.- 88.
Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, od 1997.
Hrvatski leksikon, Naklada Leksikon d.o.o. Zagreb, Zagreb, 1995. i 1997.
Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb (od 2000.).
Zagrebački leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006
Nogometni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2005.
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, Pro leksis d.o.o., Zagreb, 2004.

Suradnik u drugim monografskim izdanjima
Sto godina nogometa u Hrvatskoj, Hrvatski nogometni savez, Zagreb, 1980.
Univerzijada 1987, Zagreb, 1988.
Hrvatsko-engleski slikovni riječnik, Cankarjeva založba, Zagreb, 1988.
Tempus fugit – povijest turizma Zagreba, Turistička zajednica grada Zagreba, Zagreb, 1994.
Zaprešički godišnjak, Zaprešić, 1994.
Skijajte s nama, Zagreb, 1995.
Olimpizam u Hrvata, Hrvatski olimpijski odbor, Zagreb, 1995

Objavljeni članci i feljtoni u revijama i dnevnim novinama ( U razd. 1984. – 2000. objav. preko 500 članaka)
Hrvatski vojnik, Jutarnji list, Sportska tribina,Sportske novosti, Sprint – Sport magazin, Drvo znanja, Planet sporta,
Večernji list,Treći sport, Vjesnik, Zagrebački sport, Revija ski kluba Rijeka i dr.

Tehnički urednik
Povijest hrvatskog športa,HOO, Zagreb, 1991. – 99.
Kineziologija, Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, 1990. – 95.
Priručnik za športske trenere, Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, 1993.

Ilustrator
Sportski leksikon, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1984.

Autor izložbi
– 25. godina Fakulteta za fizičku kulturu, Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, prosinac 1984.
– Šalata- dragulj zagrebačkog športa, Šalata, Zagreb, siječanj 1988.
– 30. godina Fakulteta za fizičku kulturu, Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, prosinac 1989.
– Hrvatska športska fotografija, u sklopu manifestacije Partizanska olimp., Foča, lipanj 1990.
– 100. godina Međunarodnog olimpijskog odbora, Muzej Mimara, Zagreb, lipanj 1994.
– Sto godina skijanja u Zagrebu, Starogradska vijećnica, Zagreb, prosinac 1994.
– Sto godina Tečaja za učitelje gimnastike, Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, prosinac 1994.
– Olimpijski plakat, Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, prosinac 1994.
– Sto godina olimpizma u Hrvatskoj, Zagrebački velesajam, Zagreb, travanj 1995.
– 120 godina Hrvatskog sokola, Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, srpanj 1995.
– Devedest godina hrvanja u Zagrebu, Školska sport.dvorana Pešćenica, Zagreb, travanj,1995.
– Olimpizam u Hrvatskoj, Muzej Mimara, Zagreb, prosinac 1995.
– Razvoj športa u Hrvatskoj, Zagrebački velesajam, Zagreb, 26 – 31. ožujak 1996.
– 100 godina olimpijskih igara, Knjižnica Marija Jurić Zagorka, Zagreb, svibanj 1996.
– Olimpizam u Hrvatskoj, stručni skup Alpe – Jadran, Rovinj, svibanj 1996.
– Tečaj za učitelje gimnastike, Ljetne škole pedag., Hotel Montauro u Rovinju, lipanj 1997.
– Tečaj za učitelje gimnastike, Konferencija “Kineziologija – sadašnjost i budućnost” u
   Hotelu Exzelcior u Dubrovniku, 25 – 29. rujan 1997.
– 125. godišnjica osnivanja Hrvatskog sokola, Knjižnica Medveščak, Zagreb, listopad 1998.
– XIX. stoljeće – stoljeće športa, dućan Standard konfekcije u Ilici 20, Zagreb, svibanj 1999.
– VIII. Mediteranske igre (stalni postav), Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, lipanj 2000.
– Veliki i mali rukomet, Dom sportova, Zagreb, travanj 2000.
– Rukomet i Atletika (stalni postav), Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, ožujak 2000.
– Hokej na ledu i Sklizanje (stalni postav), Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb, rujan 2001.
– Skijanje i Biciklizam (stalni postav), Fakul. za fizičku kulturu, Zagreb, prosinac 2001.
– Odbojka i Automobilizam (stalni postav), Fakul. za fizičku kulturu, Zagreb, travanj, 2002.
– Zlatna pirueta, Dom sportova, Zagreb, studeni, 2002.
–  30 – godina Doma sportova, Dom sportova, Zagreb, studeni 2002.
– Veslanje i kajakaštvo (stalni postav), Kineziološki fakultet, Zagreb, prosinac 2002.
– Franjo Bučar, Streličarstvo, Športovi na vodi i Ritmičko – športska gimnastika (stalni
  postav), Kineziološki fakultet, ožujak 2003.
– Hrvatski sokol i  Tjelesni odgoj (stalni postav), Kineziološki fakultet, Zagreb, rujan 2003.
– Košarka, Nogomet i Tenis (stalni postav), Kineziološki fakultet, Zagreb, travanj 2004.    
– Odjeća športaša, dućan Turbo šport u Tomićevoj ulici, Zagreb, svibanj 2004.
–  60. godina Zagrebačkog košarkaškog saveza, Muzej Mimara, prosinac 2005.

Izrada projekata i elaborata
- Elaborat Hrvatskog športskog muzeja, odobrilo Hrvatsko muzejsko vijeće 1998.
– Konc. izlož. postava Muzejsko – memorijalnog centra D. Petrović, odobren od Muzejskog vijeća 2005.
– Projekt  Stalnog izložbenog postava na Kineziološkom fakultetu, 1998.

Scenarist televizijskih filmova
U razdoblju od 1996 do 2000. u suradnji sa Hrvatskom televizijom Zdenko Jajčević je napisao scenarij i sa redakcijom obrazovnog programa HT, realizirao uz pomoć građe Hrvatskog športskog muzeja jedanaest televizijskih filmova. To je film  Život i djelo Franje Bučara u trajanju od 50. minuta i serija Povijest hrvatskog športa. Svaki film posvećen je razvoju deset športskih grana (atletika, biciklizam, boks, košarka, nogomet, plivanje, rukomet, tenis, veslanje i vaterpolo)  u trajanju od 30. minuta.

Javna predavanja
Vladimir Novak – prvi znanstvenik u hrvatskom športu, Knjižnicau Zaprešiću, 1994.
Sto godina olimpizma u Hrvatskoj, u Muzej Mimara u Zagrebu, 1994.
Hrvatski sokol, Sokolana u Zagrebu, 1994.                         
Sto godina olimpizma, u zgradi bivšeg Muzeja revolucije u Splitu, 1995.
Povijest hrvatskog športa, gradska vijećnica u Rijeci, 1995.
Hrvatski sokol, Gradska knjižnica u Kutini, 1995.
Povijest olimpizma, Policijska akademija u Zagrebu, 1996.
Franjo Bučar, Gradska knjižnica u Zagrebu, 1996.
Antičke olimpijske igre, Galerija Zvonimir u Zagrebu,2000.
Piere de Coubertine, Galerija Zvonimir u Zagrebu, 2000.
Hrvatski sokol, Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu, 2001.
Antičke olimpijske igre, Arheološki muzej u Zagrebu, 2001.

Procjena ostavštine
Godine 1988. procjenio je ostavštinu povjesničara  Duška Marovića za SOFK – u Splita
                                      
Organizator podizanja spomenika i uređenja grobova
Uređenje groba Miroslava Singera na Mirogoju, 1987.
Spomenik Franji Bučaru, autor Kosta Angeli – Radovani, Zagreb, 1990.
Bista Franje Bučara, autorica Anja Planinčić, Zagreb, FFK, 2002.

ČLANCI  U  ČASOPISU  POVIJEST  ŠPORTA
1. Jajčević, Z. (1981). Sportska periodična štampa u Hrvatskoj. Povijest sporta,12(46):30-41.
2. Jajčević, Z. (1982).Grafički šahovski klub u Zagrebu. Povijest sporta, 13(53):317 – 322.
3. Jajčević, Z. (1984).Kratak pregled razvoja hokeja na ledu u Hrvatskoj. Povijest sporta, 15(58):45 – 56.
4. Jajčević, Z.(1984).Značajne sportske godišnjice u 1984. godini. Povijest sporta, 15(59):109 – 110.
5. Jajčević, Z. (1984). Nove gnjige. Povijest sporta, 15(60):315.
6. Jajčević, Z. (1984).Bibliografija Povijesti sporta godišta 1-61, 15(62):438 – 565.
7. Jajčević, Z. (1984). Značajne sportske godišnjice u 1985. godini. Povijest sporta, 16(63):72 – 74.
8. Jajčević, Z. (1985). Neke priredbe sa starim narodnim igrama i  nadmetanjima u Jugoslaviji. Povijest sporta, 16(65):442 – 447.
9. Jajčević, Z. (1986). Značajne sportske godišnjice u 1986. godini. Povijest sporta, 17(67):7-8.
10. Jajčević, Z. (1987 ). Značajne sportske godišnjice u 1987. godini. Povijest sporta, 18(71): 7 – 9.
11. Jajčević, Z. (1987 ). Dvije stotine godina sporta u Zagrebu. Povijest sporta, 18(72):143-158.
12. Jajčević, Z. (1987 ). Značajne obljetnice vezane za sport i fizičku kulturu u 1988. godini. Povijest sporta, 18(74): 330-332.
13. Jajčević, Z. (1988). Iz Muzeja fizičke kulture. Povijest sporta, 19(75):65-75.
14. Jajčević, Z. (1988). Sportska izdanja na sajmu knjiga u Beogradu. Povijest sporta, 19(76):68-69.
15. Jajčević, Z. (1988). Iz Muzeja fizičke kulture Hrvatske. Povijest sporta,19(78):65-67.
16. Jajčević, Z. (1988). Značajne sportske godišnjice u 1989. godini. Povijest sporta, 19(78):7-9.
17. Jajčević, Z. (1989). Značajne sportske godišnjice u 1990. godini. Povijest sporta, 21(84):30-32.
18. Jajčević, Z. (1990). Četvrt stoljeća Udruženja sportskih novinara Jugoslavije . Povijest sporta, 21(85):94.
19. Jajčević, Z. (1990).Značajne sportske godišnjice u 1991. godini. Povijest sporta, 21(87):6-9.
20. Jajčević, Z. (1991).Jaroslav Laštovica. Povijest sporta, 22(88):65-66.
21. Jajčević, Z. (1991). Franjo Bučar – pokretač olimpizma u Hrvatskoj. Povijest sporta, 22(89):5-10.
22. Jajčević, Z. (1991). U Zagrebu je osnovano Hrvatsko društvo za povijest sporta. Povijest sporta,22(89):73-74.
23. Jajčević, Z. (1991). Časopisi za povijest sporta. Povijest sporta, 22(89):78-79.
24. Jajčević, Z. (1992). Značajne sportske godišnjice u 1992. godini. Povijest sporta, 23(92):5-6.
25. Jajčević, Z. (1992). Nikola Sabioncello. Povijest sporta, 23(93):70-71.
26. Jajčević, Z. (1992). Značajne sportske godišnjice u 1993. godini. Povijest sporta, 24(96):6-9.
27. Jajčević, Z. (1993). Nova sportska revija. Povijest sporta, 24(98):86.
28. Jajčević, Z. (1993). Prvi službeni posjet predsjednika MOO-a Hrvatskom olimpijskom odboru. Povijest sporta, 24(99):7-9.
29. Jajčević, Z. (1993). Značajne sportske godišnjice 1994. godine. Povijest sporta, 24(99):10-13.
30. Jajčević, Z. (1994). Uspješni skup povjesničara sporta. Povijest sporta, 25(101):101-104.
31. Jajčević, Z. (1994).Izložba posvećena olimpizmu. Povijest sporta, 25(102):95.
32. Jajčević, Z. (1994).Značajne sportske godišnjice u 1995. godini. Povijest sporta, 25(103):17-20.
33. Jajčević, Z. (1994).Zagrebački sajam sporta. Povijest sporta, 26(105):118-120.
34. Jajčević, Z. (1995).Značajne sportske godišnjice 1996. godine. Povijest sporta, 26(107):18-22.
35. Jajčević, Z. (1995).Prilike u jugoslavenskom olimpizmu između VIII. i IX. Olimpijskih igara. Povijest hrvatskog športa, 27(108): 50-57.
36. Jajčević, Z. (1996). Prilike u jugoslavenskom olimpizmu u razdoblju XI. Olimpijade. Povijest hrvatskog  športa, 27(110):27-32.
37. Jajčević, Z. (1996). Rezultati hrvatskih športaša na XXVI. olimpijskim igrama u Atlanti. Povijest hrvatskog  športa, 27(111):10-17.
38. Jajčević, Z. (1996). Značajne športske godišnjice u 1997. godini. Povijest hrvatskog športa, 27(111):32-35.
39. Jajčević, Z. (1996). Ivo Lipovšćak – pionir modernog športa u Hrvatskoj. Povijest hrvatskog športa, 28(112): 65-71.
40. Jajčević, Z. (1997). Zagrebačka javna kupališta. Povijest hrvatskog športa, 28(114):23-29.
41. Jajčević, Z. (1997). Značajne športske godišnjice u 1998. godini. Povijet hrvatskog športa, 28(115):5-8.
42. Jajčević, Z. (1997). Počeci skijanja u svijetu i Hrvatskoj i prve zimske olimpijske igre. Povijest hrvatskog športa,29(116):32-38.
43. Jajčević, Z. (1998).Olimpizam u Jugoslaviji nakon 1945 godine. Povijest hrvatskog športa, 29(118):14-23.
44. Jajčević, Z. (1998). Olimpizam u Jugoslaviji nakon XI. OI. Povijest hrvatskog športa, 29(119):11-17.
45. Jajčević, Z. (1999). Značajne športske godišnjice u 1999. godini. Povijest hrvatskog športa, 30(120):5-9.
46. Jajčević, Z. (2000). Olimpijada, olimpijske igre, olimpizam. Zagreb, 50 str.
NAGRADE 
                               
  Nagrada SFK Trešnjevka, (1985)
  Zlatna značka SD Zagreb,  (1986)
            Certifikat MOO – a, (1994)
  Zahvalnica Gradske knjižnice u Zagrebu,( 1997)
  Značka Društva pedagoga fizičke kulture SR Hrvatske, 1994.
  Državna nagrada športa Franjo Bučar, (2001). 
  Red Danice Hrvatske s likom Franje Bučara (2006).                                                                                                                      
            Nagrada Matija Ljubek (2006).

Tekst: Eduard Hemar, član HDPŠ-a

Nakon prve dvije utakmice serije doigravanja za 3. mjesto u prvenstvu Hrvatske rezultat u pobjedama je izjednačen 1-1. Bejzbolaši karlovačke Olimpije danas su uzvratili Vindiji za poraz u prvom susretu te slavili u Varaždinu sa 3:0. Sam rezultat dovoljno govori o stanju na terenu, odnosno o izuzetno dobroj igri karlovačke obrane, što je i presudilo ovaj susret.

Serija se igra na tri pobjede pa Karlovčani imaju prigodu na svom terenu sve riješiti i doći do pobjede i solidnog trećeg mjesta u domaćem prvenstvu – sasvim zadovoljavajućeg nakon neuobičajeno lošeg početka sezone. Treći i četvrti susret, naime, igraju se u Karlovcu, sljedećeg vikenda, u subotu i nedjelju 9. i 10. srpnja.

Bude li nakon dva karlovačka susreta omjer u pobjedama 2-2, odlučujući peti susret igrao bi se u Varaždinu u utorak, 12. srpnja.

KAŠonline

Jučer u popodnevnim satima nakon četiri desetljeća okupila se momčad KK „Karlovac 67“ da obilježi godišnjicu pobjede na juniorskom košarkaškom prvenstvu Hrvatske. Prije druženja, zlatna generacija karlovačkih košarkaških juniora obišla je posljednja počivališta predsjednika tadašnjeg KK Karlovac 67 Dragutina Luketića – Lukice, direktora kluba Zdravka Švegara, te dvojice legendarnih košarkaša Živka Kasuna i Borisa križana, koji su ih i motivirali da kao djeca uzmu loptu u ruke i provodili dane u Šancu.

Nakon trzavica i razmimoilaženja u Košarkaškom klubu „Željezničar“ koji je u tom trenutku prešao zenit velikih košarkaških uspjeha, jedan od njegovih najboljih igrača Slobodan Boco Kolaković, uz podršku grupe entuzijasta, osnovao klub „Karlovac 67“ kojem je matično igralište bilo iz osnovne škole na Baniji. Klub je imao sporadičnih uspjeha u seniorskoj konkurenciji, no 1971. godina će ostati zapisana kao godina u kojoj je „Karlovac 67“ ostvario povijesni uspjeh u juniorskoj konkurenciji. Naime, te je godine na final fouru lige „Karlovac 67“ prvo tukao favoriziranog „Zadra“ predvođenog Perinčićem, a onda u gradskom derbiju i juniore „Željezničara“, koji su prije toga u polufinalu izbacili zagrebačku „Lokomotivu“, odnosno današnju Cibonu.

U momčadi su nastupili Bjelivuk, Šulentić, Češković, Vukašinović, Ilić, Štahan, Lovrić, Medek, Bašović, Kosovac i Čačić. Svi su danas među živima, razbacani širom Hrvatske i svijeta. Kažu kako su bili prava klapa, a za tadašnji veliki uspjeh puno je zasluga imao, također jučer prisutni trener Ivica Peris – Cico za kojeg kažu da je bio duša momčadi s pravim pedagoškim pristupom prema igračima.

Na slici: trener Peris, Štahan, Kosovac (čuči), Čačić, Češković, supruga pokojnog Zdravka Švegara, Šulentić, Vukašinović i Bjelivuk

KAŠonline