DUGA RESA – Razgovaramo s Ivanom Švorcom (65), u mladosti istaknutim dugoreškim atletičarom. Vraćamo sjećanja. Čilo, kako su ga u mladosti nazivali je dugo godina živio u europskim zemljama, a 2005. se vraća u Hrvatsku.
Atletikom se počeo baviti vrlo rano. Kad je u Dugoj Resi osnovana Sekcija pa kasnije samostalan klub on je morao na školovanje u Zagreb. Otac Ivan je bio tekstilac, sina je i njega čekala ista sudbina. Dolaskom u Tekstilnu školu postao je kao atletičar uzdanica profesora Kazimira Štembergera. Na srednjoškolskom prvenstvu Zagreba tisuću metara ”projurio” je za 2.40.0 minuta.
Trčao je obalama Mrežnice i nasipom Save. U Mladosti je od 1961.-1964., kratko se vraća u Dugu Resu i nastupa za klub sve do 1966. kad odlazi u vojsku. Kad se vratio kući klub više nije postojao, a on se zaputio u Njemačku prvih godina noću radi, danju se bavi atletikom. Otkrit će nam i izuzetnu zanimljivost iz tog vremena:
– Jednom kada sam se vraćao kući iz noćne šihte prolazio sam pokraj atletskog igrališta baš za vrijeme utrke na 800 metara. Kad sam čuo rezultat u šali sam rekao da mogu ostvariti bolje vrijeme od toga bez treninga. Rečeno nisam mogao poreći pa sam prijatelje morao u to uvjeriti i bez treninga sam stao i dionicu ”preletio” za 2.01,7. Bilo je to pet sekundi bolje vrijeme od onog službenog natjecatelja. Bio je to moj atletski početak u Njemačkoj. Dobio sam tada i originalno priznanje LG Lörrach iz Bruchslas (Sjeverni Baden)na kojemu nije pisalo Ivan Švorc već Ivan Schwarz.
Kao član Mladosti nastupio je za reprezentaciju Zagreba u Bratislavi u utrci na 1500 metara. Može se reći da je s Mladosti protrčao cijelu bivšu državu. Zanimljivih zgoda bilo je i na domaćim stazama. Nastupao je nekoliko puta za dugoreški klub pod imenom drugih atletičara i za njih ostvario rezultat o kojemu se pričalo. Njegovi osobni rekordi: 1000 metara 2.33.0 , 800 metara – 1. 58, 1500 metara – 4.06. Odlične rezultate ostvario je i na vojnim prvenstvima u Mostaru i Sarajevu na kojima trči 1500 i 5 000 metara. Na atletskim natjecanjima nikad nije ostao ”švorc” jer kući su vraća s odličjima i priznanjima.
Od 1969. je živio je i radio u Njemačkoj, a zatim u Švicarskoj sve do 2005. kad se vraća u Hrvatsku. Danas sa suprugom živi u Kaštel Štafiliću, ali često navraća u Dugu Resu gdje ima obiteljsku kuću.
Stjepan Kaurić
Znam Ivicu više od dvadeset godina i imam samo riječi hvale za njega kao čovjeka i prijatelja.
Zaista je rijetko srdačan, iskren i pošten, uvijek spreman pomoći. Često sam boravio kod njega u Dugoj Resi, zavolio Dugu Resu, njegovu obitelj, prijatelje i taj kraj. Hvala ti Ivice na svemu.
Josip K.Š.
Nije baš puno spustio 800 m. Bez treninga 2 . 01 sa treningom 1. 58…….
Mislim bez zlobe , da me krivo ne shvatite…
Koliko sam uspio shvatiti radi se o vremenu kad se trčalo u potrganim tenisicama. Dakle bravo gospon Ivica.
Sindi…hehehehehe…ma nisi zloban…misliš da je to stvarno bilo bez treninga?!
Sindi, to je greska novinara. Ja sam bez atletskog treninga trcao 2.04 a u Bruchsalu (Njemacka) sa 3 tjedna treninga 2.01.
Brzina se nemoze istrenirat za vrhunske rezultate srednjoprugrasi postane dugoprugasi.
g.Švorc , ma sve OK .:-)
Bog Ivice, javi se, što ima novo. Ovih dana idemo u Split-Solin pa se vidimo
Joško i Josa
Lorrach, peko štreke je Basel?