Hrvatski olimpijski odbor je nedavno javno objavio prijedlog proračuna za 2011. godinu prema kojemu se predlaže izdvojiti četiri milijuna kuna više za šport nego u 2010. godini. Važno je naglasiti da je HOO ovime pokazao da je rijetka organizacija ili ustanova u državi koja će čak uspjeti malo povećati proračun u odnosu na prethodnu godinu te potvrdio da 2010. godinu završava bez kune duga.

Prijedlog Proračuna predložen je u dokumentu „Program javnih potreba u športu na državnoj razini i proračun HOO-a  za 2011. godinu“. Naime, 4,0 milijuna kuna su zapravo udvostručena sredstva svoti pod stavkom priprema za Olimpijske igre, odnosno za istu razliku koliko je bilo na raspolaganju prošle godine za OI London 2012. godine, tako da će se u istu svrhu ove godine izdvojiti 8,0 milijuna kuna.

Temeljem ostvarenih športskih rezultata hrvatskih športaša u prošloj godini, kao i temeljem sustava kvalifikacija za OI u Londonu, predviđa se da će u ovoj godini olimpijski program koristiti 85 športaša. Od te je brojke 40 evidentiranih, 30 potencijalnih A kandidata i 15 potencijalnih B kandidata. Trenutačno se olimpijskim programom prati 49 športašica i športaša iz ukupno 13 športova od kojih je 27 potencijalnih A kandidata, a 22 s B liste. Hrvatski olimpijski odbor će tako i ove godine dostojno financijski pratiti najbolje hrvatske športašice i športaše te momčadi i ekipe na njihovom putu k novim trofejima, rekordima, naslovima i medaljama.

Od ukupne svote 129,7 milijuna kuna gotovo je polovica namijenjena nacionalnim športskim savezima. Petnaest je strukovnih saveza koji od hrvatskog vrhovnog nacionalnog športskog tijela imaju najveći proračun. To su prije svih rukomet, košarka, skijanje, vaterpolo, atletika, veslanje… itd. Nogomet je na devetom, a taekwondo na 15. mjestu saveza s najvećim proračunom HOO-a. Rukomet kao najtrofejniji hrvatski šport iz proračuna HOO-a inkasira cca 5,3 milijuna kuna, a 15. na ljestvici – taekwondo, dobiva oko 1,5 milijuna kuna. Isto je tako petnaest saveza s najmanjim proračunom od HOO-a. Moderni petoboj, motonautika, Kasački savez, kriket, Galopski savez… itd. Prvorangirani Moderni petoboj HOO podupire s 19.500 kuna, a za 15. koturaljkanje HOO izdvaja cca 130.000 kuna godišnje. Međutim, najviše s najmanjim proračunom od HOO-a dobiva Orijentacijski savez – oko 104.959 te Body building savez s 104.556 kuna. Članica HOO-a je Hrvatski zbor sportskih novinara.

Osim povećanja proračuna HOO planira povećati prihod i od vlastitog marketinga. Bez obzira na recesiju najavljuju sklapanje ugovora s novim poslovnim partnerima, a to će im se odlično uklopiti i u kontekst Sportske televizije koja je u pripremi i čije se emitiranje najavljuje već za početak travnja.

Ovo je lijepa, na sreću stvarna športska priča, i daj Bože da se svi planovi HOO-a ostvare. Tako nije u svim športskim organizacijama i sredinama gdje nažalost ne stanuje lijepa športska priča poput ove  iz HOO-a. Naročito ne u Karlovcu gdje je na djelu surova istina – stvarnost. Podsjetimo se. Proračun Karlovca za 2011. godinu manji je za ukupno 38 milijuna kuna, odnosno manji je za 20 posto od proračuna za prošlu godinu. Aktualni gradski proračun težak je nešto više od 200 milijuna kuna te iznosi oko 160 milijuna kuna. Županijski proračun će iduće godine biti osam milijuna kuna manji od prošlogodišnjeg – iznosi 128 milijuna kuna. Dakako da će sukladno tome i proračun Karlovačke županije za šport  biti manji.

Grad Karlovac je za šport prije četiri godine izdvajao nešto manje od četiri posto, točnije 3,99 posto prihoda, a 2011. godine to će biti 4,87 posto pa kad se sve zbroji i oduzme, dolazi se do 6,5 milijuna kuna koliko će se iz proračuna Grada Karlovca izdvojiti za šport u ovoj godini, što uključuje kredit za uređenje nogometnog stadiona, troškove četiri dvorane i tome slično. Za djelatnost športskih udruga raspoređivat će se ostatak od samo 1,4 milijuna kuna.

Dakle, prema karlovačkom proračunu športskim udrugama te športskim i strukovnim savezima koji se financiraju iz županijskog proračuna ove godine neće biti nimalo lako. Naročito ne onima koji imaju poluprofesionalni i profesionalni pogon poput prvoligaša – NK Karlovac, HRK Karlovac, OK Karlovac, BK Olimpija… Sredstva iz proračuna za sve udruge biti će manja. Manje će biti prikupljeno i iz marketinga jer je sve manje tvrtki u gradu i županiji koje će moći i htjeti financirati šport, poglavito ako kroz ulaganje u šport ne vide svoj interes – bolju prodaju svojih proizvoda. Isto tako je žalosna činjenica da brojne trgovačke lance koji su došli u Karlovac gradske i županijske političke strukture nikako da privole da dio kolača koji prihoduju u gradu izdvoje za šport. Niti će se iz gradskih tvrtki više moći uzimati novac za pojedine udruge kao do sada jer se javna kontrola i prozivka takovih tvrtki pooštrila. Konačno, više se nema niotkuda. Klubovi će stoga morati biti još skromniji nego što i jesu. Moguće je da ih se sve više vrati postulatima športa – amaterizmu, da profitiraju razne športske škole poput rukometne, borilačkih… koje se dobrim dijelom financiraju iz članarine svojih polaznika. Rezultati će, nažalost, biti u drugom planu a opstanak će biti prioritet. Ovo nije pesimizam već stvarnost, ali oprez i upozorenje svima da nam predstoji teška športska godina, barem kad je u pitanju naš lokalni šport, i kad će dobro trebati razmisliti prije nego se okrene sirotinjski športski novac.