Gimnastički klub Sokol Karlovac ovaj vikend, od 3. do 5. prosinca, obilježava 125 godina postojanja gimnastike u Karlovcu i prema tome bi prosinac mjesec trebao proteći u znaku gimnastike. U petak (14 sati) u Gradskom kazalištu Zorin dom biti će održana i Svečana sjednica Skupštine GK Sokol Karlovac.

Povodom te velike i značajne obljetnice karlovački Sokolaši biti će domaćin i organizator 19. Višebojskog prvenstva Hrvatske, 19. Pojedinačnog prvenstva Hrvatske, 10. Završnice Kupa Hrvatske za B i 7. Završnicu Kupa Hrvatske za C program. Za sva tri navedena natjecanja do danas se prijavio 521 sudionik iz cijele Hrvatske. Zbog tog su događaja još prije deset dana svi kreveti u karlovačkim hotelima bili rasprodani. I još nešto, ove jubilarne godine je proteklo već deset godina kako Sokolaši rade s najmlađima u karlovačkim dječjim vrtićima i s tom su aktivnosti pioniri tog programa u gradu.

Na konferenciji za novinare koja se održava danas (12 sati) u prostorijama kluba novinari će dobiti više informacija o obljetnici KA-gimnastičara.

Kratki pogled na povijest KA-gimnastike ukazuje da Sokolaši spadaju među najstarije ali i najtrofejnije športove u gradu na četiri rijeke. U dugoj gimnastičkoj povijesti Karlovca ima puno osoba koje su ostavile vidan trag u gimnastici, bilo kao vježbači, bilo kao treneri i voditelji. Svakako je za spomenuti prvog predsjednika Ljudevita Harazima, pa aktivno djelovanje Franje Bučara, oca modernog hrvatskog športa i olimpizma. Veliki trag na rad društva ostavio je dr. Božo Vinković koji je bio podstarješina Saveza hrvatskih sokolskih društava i vrlo aktivni dužnosnik karlovačkog “Pokupskog Sokola“. Upravo zbog svoje svestranosti i iznimne aktivnosti, dr. Božo Vinković je u dva navrata izabran za gradonačelnika Karlovca (1910. i 1920.g.). Slijedila su brojna imena sve do današnjih dana. No, čitatelji će više podataka o gimnastici moći pronaći u Švegarovoj knjizi o povijesti gimnastike koju je objavio prije pet godina, povodom 120-te obljetnice gimnastike u Karlovcu.

Zapravo je organizacija spomenutih natjecanja kruna uspjeha višegodišnjeg rada kluba koje je pokazalo da se gimnastički djelatnici godinama već ozbiljno i odgovorno postavljaju prema svakoj zadaći i da su sposobni organizirati velika natjecanje u kojima je impozantno vidjeti mnoštvo djece na okupu u discipliniranom i organiziranom predstavljanju. Da bi se masa od više stotina djece mogla kretati mora biti savršena organizacija i sinkronizacija promjene sprava, suđenja i naravno obrade podataka. Istovremeno se vježba paralelno na više greda, preskoka, trampolina, ručama… U tom naoko metežu svatko zna svoj posao i svatko se trudi da ga odradi što bolje. A, to nimalo nije lako.

GK Sokol Karlovac je vodeći gimnastički klub u županiji i inicijator svojevrsnog gimnastičkog «buma». Koncepcija i program kojeg su si pred sebe postavili još 1994. godine članovi Upravnog odbora GK Sokol Karlovac nije bila jednostavna, ali niti laka. Prvo je trebalo stručno osposobiti trenere i suce, pomoći osnivanju klubova u Ogulinu i Dugoj Resi, s gimnastikom ući u vrtiće i u osnovne škole i na kraju, naravno, osnovati strukovnu organizaciju gimnastičara Karlovačke županije. Klub je nositelj i koordinator regije Zapad, jedne od četiri regije u Hrvatskoj, kroz koje gimnastički sustav djeluje. Upornim, pametnim i svesrdnim radom rezultati su danas vidljivi. «Sokol» već duže vrijeme sustavno radi na usmjeravanju djece i mladeži u šport od najranije vrtićke dobi. Višestruki je organizator male dječje olimpijade. Treneri kluba djeluju i u školama. Organizirana su državna prvenstva osnovnih škola, a karlovačke osnovne škole bile su i nosioci najboljih državnih rezultata. Prema broju registriranih članova u samom je vrhu, a i prema postignutim rezultatima spada u vrh hrvatske gimnastike. U klubu djeluje čitav niz stručnih djelatnika obnašajući dužnosti trenerske, sudačke i organizacijske. U dva mandata su imali i potpredsjednika HGS-a, izbornika reprezentacije a i međunarodne suce. Tu je i čitav niz mlađih trenera i dužnosnika.

Ako jednog dana sokolska dvorana bude vraćena vlasniku, gimnastičarima koji su je i napravili, bila bi to pretpostavka za veći broj djece i za postignuće boljih uvjeta, a i još boljih rezultata. Kako se unatrag nekoliko godina uspjelo izgraditi nekoliko novih dvorana u Karlovcu, tada je to očekivanje vrlo blizu realizacije. No isto tako športska javnost bi morala gimnastiku prihvati kao nužan bazičan šport koji ući športskoj abecedi brojne naraštaje od kojih dobar dio završi i u drugim športovima. Brojni su primjeri da netko nakon izvjesnog vremena provedenog u gimnastici, nakon toga puno lakše postiže vrhunske rezultate i u drugim športovima. To je prednost i dobrobit gimnastike i za cjelokupni šport. Stoga gimnastika može dati dobre temelje za različitu športsku nadgradnju koja ovisi o sklonostima i sposobnostima.

Na kraju, gimnastički djelatnici trebali bi biti primjer svima koji govore da rade a praktički ne rade. Rad se vidi u djelima! Kod gimnastičara, rukometaša, veslača, borilačkih športova… djela su vidljiva. Ima primjera u kojem to športu nisu vidljiva a svima su nam dobro znana. Na sreću «revizija» njihovog rada će, kad–tad, morati doći na red.