Hrvatski su se vaterpolisti nakon svjetskog zlata okitili europskim zlatnim naslovom. Ratko Rudić, izbornik hrvatske vaterpolo reprezentacije, rekao je da ovime posao nije gotov i da je cilj vaterpolista još zlato na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine što je, kaže, temelj uspjeha ove reprezentacije.
Gotovo su fascinantne trenerske medalje koje je čudotvorac Rudić osvajao otkako je koncem 2004. godine postao izbornik hrvatske vaterpolske reprezentacije. U vlasništvu ima tri zlatne i jednu brončanu olimpijsku medalju te isto toliko svjetskih odličja, dok s europskih prvenstava ima tri zlata, dva srebra i jednu broncu. Tu su još i brojna odličja s FINA Kupa, Svjetske lige, Panameričkih igara te s juniorskog svjetskog i europskog prvenstva. Ratko Rudić je definitivno najtrofejniji vaterpolski trener na «plavom planetu».
Hrvati športska nacija
Netom završeno Europsko prvenstvo u Zagrebu potvrdilo je dosad neviđen ambijent ali još jednom i to da su Hrvati športska nacija. Pored toga, organizacija zagrebačkog EP-a je i potvrda da glavni grad Hrvatske može kandidirati i za organizaciju još većih natjecanja, Svjetskog prvenstva u vaterpolu, ali svakako uz bezuvjetnu potporu Vlade RH, Ministarstva športa i HOO-a.
Podsjetimo se ovom prigodom na svjetske uspjeha hrvatskih športaša, skijaša Ivice i Janice, tenisača Gorana Ivaniševića, atletičarke Blanke Vlašić i brojnih drugih individualnih športskih ikona, kao i momčadskih reprezentacija uz koje smo se nekako najviše zaživjeli. Pritom mislimo na nogomet, rukomet, košarku, vaterpolo… Vaterpolisti su naime prva hrvatska momčad, od spomenutih loptačkih športova koja je osvojila europsku krunu.
Rukometna reprezentacija je do sada osvojila tri zlata (dva olimpijska i jedno svjetsko), pet srebra (tri svjetska i dva europska) i jednu broncu (europsku). Kao najtrofejnijoj hrvatskoj reprezentaciji nije im još do danas pošlo za rukom osvojiti europsko zlato. Košarkaška reprezentacija dosad ima jedno srebro (olimpijsko) i tri bronce (svjetsku i dvije europske). Vatreni imaju jednu broncu (svjetsku) i končano vaterpolo reprezentacija je do sada osvajala dva zlato (svjetsko i europsko), tri srebra (olimpijsko i dva europska) te jednu broncu (svjetsku).
Među tim športovima postoji razlika, ali u naciji koja poznaje samo pobjednike, koja se okitila svjetskim i olimpijskim zlatima, biti prvi s europskim odličjem u kojem je najveća koncentracija kvalitete, zaslužuje posebne pohvale. Nakon svega vaterpolo u Hrvatskoj je sada konačno zaslužio da im se pomogne i riješi sustav financiranja kako bi se ubuduće mogli garantirati ovakvi rezultati.
Povijest vaterpola u Karlovcu
Zdravko Švegar u svojoj knjizi „Dva stoljeća športa u Karlovcu“ piše da se 30-ih godina prošlog stoljeća na Korani, pored plivanja i skokova u vodu, sve više igrao i vaterpolo, i to na dva plivališta – KSU-a i „Građanskog“ (1936. je napravljeno i treće plivalište) . Prva međunarodna vaterpolo utakmica održana je 16. srpnja 1933. godine a igrala je kombinirana momčad KSU-a i „Građanskog“ – takozvana reprezentacija Karlovca, protiv vaterpolista Mađarskog plivačkog udruženja (Magyar Uszo Egyleta) iz Budimpešte. Nakon izjednačene borbe Mađari su pobijedili sa 4:3. Na Foginovo kupalište je 1935. godine postavljena rasvjeta i održan prvi noćni susret karlovačkih plivača i vaterpolista s „Viktorijom“ sa Sušaka. Godine 1937. Karlovčani su igrali i s „Jadranom“ iz Herceg Novog te ih pobijedili sa 4:2. Godinu dana kasnije ugostili su Zagrebački plivački klub, a dvoboj je završen 5:5.
Povratak vaterpola u Karlovac i Duga Resu
Prvi amaterski vaterpolo turnir u povijesti Duge Rese odigran je prije dvije godine (2008.) na Mrežnici, na gradskom kupalištu. Svoje umijeće pokazalo je osam ekipa iz Duga Rese i Karlovca. Organizirala ga je Udruga u suradnji s Odredom izviđača Spider i Ronilačkim klubom Vodomar. Interes za nastup je bio iznad očekivanja, pa su organizatori neke morali i odbiti.
U odličnoj atmosferi, na prepunom Foginovom kupalištu na Korani ovog ljeta je uspješno završen 1. karlovački vaterpolo turnir u organizaciji Kluba navijača Gademz, a uz potporu udruge mladih “Šesta Rijeka”, tvrtke “Zvijezda”, Grada Karlovca i Ugostiteljskog objekta Ami (bivši “Miloš”). Sudjelovalo je šest momčadi, koje su bile podijeljene u dvije skupine s po tri momčadi. Atmosfera je bila odlična, većina momčadi dovela je i svoje navijače i svakako se treba nadati kako će ovo postati nova karlovačka športska tradicija.
Dakle, zanimanje za vaterpolo turnir u Karlovcu i Dugoj Resi pokazuje da u tim gradovima zaista postoji velik interes za oživljavanje športa koji je nekad davno boravio u Karlovcu. Poželjno je stoga i dalje, štoviše uporno, podržavati vaterpolske turnire na Korani i Mrežnici, možda čak i razmisliti o Ljetnoj vaterpolo ligi Karlovca. Kad bi se nakon 50 i „kusur“ godina u Karlovcu konačno napravio, prije svakih lokalnih izbora od svih političara toliko obećani bazen, vaterpolo bi se zasigurno brže vratio u Karlovac na „valovima“ najnovijih uspjeha hrvatskih vaterpolista. Ovo je idealna šansa karlovačkim poklonicima vaterpola da nešto više učine za taj šport.
U sličnoj su situaciji ne tako davno bili i karlovački hokejaši. Međutim, upornošću nekolicine hokejaških zaljubljenika, predvođenih Darkom Neralom, kojima je zasigurno pomogla i tvrtka „Mladost“ koja posljednjih godina u zimskim mjesecima održava led u Sokolskom domu, uspjeli su pokrenuti Klub hokeja na ledu Karlovac koji okuplja brojnu mladež, i danas vrlo dobro predstavlja grad uspješnim nastupa u Mariborskoj ligi hokeja na ledu.