Viktor Šegrt, direktor Razvojne agencije Karlovačke županije u razgovoru za KAportal otkriva koliko ga veseli 37,5 milijuna za KAquarium, što bi sljedeće trebalo dobiti potporu strukturnih fondova, ocjenjuje je li lakše biti pročelnik ili direktor, kakav bi sustav nagrada i kazni trebao zaživjeti u javnoj upravi i što priželjkuje u Karlovcu i županiji.

Prvi novac iz strukturnih fondova, pa u Karlovac, za KAquarium. Iduće godine počinju radovi, bar je tako najavljeno.

Sadržaj se nastavlja...

- Ako javna nabava bude završena. Ukupno je 15 projekata prošlo, od toga 5 u turizmu, a jedan od njih u Karlovačkoj županiji, gradu Karlovcu, a Razvojna agencija Karla je tehnički koordinator. Ako kažem da smo sretni, malo sam rekao.

Konačno dokaz da Razvojna agencija radi?

- I kad se tako gleda, isto je dobro, koliko mi godišnje koštamo porazne obveznike i koliko smo transferirali na područje Karlovačke županije. Ako je to 37,5 milijuna kuna, to je po nekakvom stanju proračuna, s plaćama i svim davanjima, 10 godina rada Razvojne agencije i zbog tog smo sretni, da opravdamo samo postojanje. Sam projekt nama je, naravno, jako bitan, ali ima značenje i na nacionalnoj i regionalnoj razini. Prošli tjedan na sajmu investicija na prvom panelu Karlovac je uzet kao studija slučaja kako novcem iz EU fondova graditi atrakcije koje trebaju turiste povući s ceste. KAquarium je upravo primjer provođenja kohezijske politike, što znači stvaranja ujednačenog razvoja svih dijelova EU, koji će donijeti određen broj direktnih radnih mjesta, ali isto tako i generirati velik broj indirektnih u OPG-ovima, pekarama, među proizvođačima suvenira i svi onih koji ćemo pokušati "nalijepiti" na ovaj projekt da djelovanjem doprinesu da svi koji prolaze kroz grad u njemu i (o)stanu. Uz to, radimo i na završetku strategije lovnog i ribolovnog turizma, gdje se opet otvara Fond za razvoj turizma jer su lov i ribolov određeni kao primarni i sekundarni turistički proizvodi; i to je, između ostalog, rad Agencije.

Za ovogodišnjih poplava se pričalo da već imamo KAquarium. Kako će se on nositi s poplavama uz Koranu?

- Naravno da smo o tome brinuli. Za najveće poplave u rujnu, KAquarium je bio 40 centimetara iznad toga. Međutim, to nas ne tješi jer od 1.1.2015. imamo jednu milijardu eura za razvoj ruralnog prostora, pa kad Karla želi implementirati novac iz fondova u ruralni prostor, kojeg su 3/4, što bi rekli, gdje god piknemo, tu je poplava. Znači, kompletan sustav obrane od poplava mora biti riješen u roku odmah jer će nas to kočiti u povlačenju EU novca. Kod KAquariuma imali sreću što smo te poplave mogli izbjeći tehničkim rješenjem. Što je s ostalim prostorom, projektima, stavljanjem poljoprivrednih površina u funkciju koje će plaviti? To je najveći prioritet da nadležne institucije riješe na ovom prostoru. Na zadnjoj Županijskoj skupštini smo čuli da je potrebno nekih 40-ak milijuna eura da se to sve riješi, što kad gledate strukturne fondove, spada u iznose male vrijednosti, što je 10 do 50 milijuna eura. Mnogi pitaju što nama treba akvarij, grijanje je veliki problem... slažem se apsolutno s tim i želja je bila da to pokušamo riješiti novcem iz EU fondova, ali jedini natječaj koji smo do sada imali bio je u turizmu. I ja bih osobno bio sretniji da smo dobili za zamjenu vrelovoda, novu toplanu ili ne znam što, ali bio je za turizam i to smo povukli, za što smo mogli.

Hoće li on sam sebe održavati, biti isplativ?

- Bilo koji projekti za strukturne fondove, iz europskog proračuna ne može dobiti zeleno svjetlo ako nisu napravljene sve studije izrazito detaljno. Ovdje to podrazumijeva studiju isplativosti i studiju izvedivosti. Za ovakve projekte je najbitnija studija izvedivosti, što znači koliku širu korist imaju građani, koliko direktnih i indirektnih radnih mjesta itd.,  a što se tiče isplativosti, svi projekti u strukturnim fondovima u određenom periodu moraju biti samoodrživi, što su sve studije pokazale, a izrađivali ih ljudi koji eksperti na višoj razini i prošle su kroz više filtera da bi došle do zelenog svjetal. Isplativost, uspješnost, prepoznatljivost ovog i bilo kojeg drugog projekta ovisit će o ljudima koji će ga voditi i raditi u njemu. Po ovom modelu dobivate tvornicu po sistemu ključ u ruke s novcem iz strukturnih fondova, s nula kuna poreznih obveznika dobivamo vrijednost kojom generiramo razvoj, koja će kroz određeno vrijeme privređivati. Mislim da ljepše od togane može.

Kada slijedi javna nabava?

- Provedba i početak gradnje isključivo je na otvaranju i provedbi javne nabave. Ostalo je sve riješeno. Pročelnica Marina Grčić iz Grada je glavna koordinatorica, siguran sam da će u koordinaciji sa svim upravnim odjelima to napraviti do kraja. Rok za otvorenje je 28. 9. 2016. i vrlo je jasno vremenski određeno što i do kada moramo napraviti.

I dalje ima puno komentara kako je šteta da je prošao KAquarium,  a nije Muzej na Turnju.

- Kad bi gledali subjektivno, normalno da bi nam bilo draže da je Muzej, koji podsjeća na Domovinski rat koji smo proživjeli u Karlovcu, ali od 400 i nešto prijavljenih, a 15 odabranih projekata, bilo bi teško dobiti dva. Na ovom natječaju nije prošao, ali nije se odustalo. U prosincu će biti objavljen poziv za kulturnu baštinu i idemo u ponovnu prijavu, nije se odustalo, već se posao intenzivirao, odradile neke studije, više ljudi uključilo, još neke ideje stavile. Imat ćemo KAquarium, Muzej, ako Bog da, i Nikolu Teslu, pa će to činiti trokut koranske rivijere.

I RibarKA će biti...

- Županija je nositelj projekta Centar za preradu i prodaju proizvoda od slatkovodne ribe, s 50 posto, s drugih 50 posto je Grad Karlovac, a partneri Ribnjaci Kupa. Trenutno je završena prva faza gdje je Ministarstvo provelo natječaj, dodijelilo konzultante, eksperte iz IGH koji su maksimalno odradili posao, poslovna zona na Logorištu je 1/1 imovinsko-pravno u vlasništvu Županije, spojena na ISPA pročistač, tvornica isprojektirana u eurocent, sa četiri vrste strojeva, od čega tri za preradu i proizvodnju hrane od slatkovodne ribe za ljudsku upotrebu,a jedna za preradu ostataka od ribe u kombinaciji sa žitaricama za kućne ljubimce, što je izuzetno unosan posao i Hrvatska u stotinamam milijuna uvozi te hrane. Količinu potrebne ribe možemo imati čak i na području Karlovačke županije jer to moralo biti iskalkulirano u 1. fazi, s tim da je naša želja da se uključe Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska i Osječko-baranjska županija koje su dale podršku projektu. Kad imate takav centar, koji zapošljava 70 do 100 ljudi, ujedno i otkupni centar, naravno da dižete i kapacitete onima koji tu sirovinu moraju dati. Strateški smo dobro promišljali, jer slatkovodno ribarstvo je i jedan od naših ciljeva, Prirodoslovna škola je povukla novac za Aqua Agro, koji priprema kapacitete ljudi koji mogu raditi i u KAquariumu i RibarKA-i, slatkovodno ribarstvo financijski je suficitarno, ima viška novca i mi smo ga na ovaj način spremni potrošiti.

Kada bi taj projekt mogao zaživjeti?

- Završena je 1. faza, nadamo se pozivu za 2., a to je nakon što je sve isprojektirano građevinski, upravo ono što je dalo zeleno svjetlo akvariju, pa se nadamo da će i ovdje: studija isplativosti i studija izvedivosti. Vrijednost građevine sa strojevima je 30-ak mil kuna, i ako bude sreće, voljeli bismo da nam se dogodi, kao u KAquariumu, da sami moramo osigurati 1,7 posto sredstava, što je prikazano kroz rad zaposlenika uprave, voditelja projekta. Pokušavamo sve zatvoriti novcem iz EU fondova.

A prva lopata?

- Čekamo poziv, nadamo se da će biti početkom iduće godine vezano za studije, Ministarstvo provodi natječaje za izrađivače, ide sve svojim tokom. Kao i u slučaju KAquariuma, i ovdje je Karlovac studija slučaja kako koordinator surađuje s Ministarstvom, sve ide svojim tokom. Pozitivna je suradnja, znamo što odraditi, odradimo i poštujemo izrazito stroge rokove koji znaju biti 3 - 4 dana za dokumente. Nemamo se što žaliti, nego sjesti i raditi, ako treba "odrapimo" 2-3 noći i to je to.

Radi li Razvojna na projektima iz nekih drugih gradova i općina?

- Jedina smo agencija u Hrvatskoj koja ima 20 osnivača, zaista smo pokazali što je demokracija na djelu, neki nas čak čudno gledaju, kažu: svaka vam čast... Trudimo se, velik je broj projekata, pa smo stvorili model  "jedna osoba iz agencije - tri jedinice lokalne samouprave", jedini u Hrvatskoj. Problemi, na žalost, znaju nastati zbog ograničenih financijskih sredstava, zbog kojih su administativni kapacitet ljudi po općinama koji znaju o pripremi projekata mali i zato se trudimo što više pomoći. U programima koje smo prikupili, evaluirali i poslali na konačno mišljenje Ministarstvu je nekoliko milijuna kuna i time nisam zadovoljan jer trebamo što više novca u naš ruralni prostor ugurati. znam da tim načelnicima nije lako jer su budžeti ograničeni, ali ako ništa drugo, postojeće zaposlenike morat će obučiti da budu spremni za pripremu i provedbu projekata iz fondova s nacionalne i europske razine, naravno, uz maksimalnu podršku i pomoć naše razvojne agencije.

Što je s onim popisom od 400 projekata u županiji?

- Bazu projekata Karlovačke županije, koju vodimo kao certificirani regionalni koordinator, sačinjava preko 400 projekata, vrijednih nekoliko milijardi kuna. "Pročešljali" smo ih, kolegica Ksenija Silaj Škot ih je provukla kroz 11 tematskih ciljeva na koji bi se koji od njih mogao prijaviti; oni koji su "želje i pozdravi" neće moći aplicirati, a za druge je prijedloga da se više grad i općina mora skupiti, pa ako je to komunalna infrastruktura, što je najviše, da može svojim iznos ima zadovoljavati kriterije i imaju studije izvedivosti pa nisu samo ceste po kojima se vozimo, nego donese neki razvoj, da se tamo razvaija poljoprivreda, malo i srednje poduzetništvo, turizam...onda ima šanse. Međutim, valja naglasiti da ćemo infrastrukturu morati uglavnom sami financirati, a ovdje će biti neki drugi projekti jer sam asfalt nije razvoj, on je potreba.

A razvoj, primjerice, može donijeti lov...

- Jedan od segmenata razvoja turizma je lovni i ribolovni turizam.

Što je Vaše područje...

- Kao što smo od deklarativnih priča da imamo četiri rijeke, ribe i vode, krenuli u KAquarium, tako i za lov i ribolov, ono što pričamo da je naš veliki potencijal - a bio je nekad i ostao i danas- i u svim je strateškim dokumentima, Karla će biti prva u Hrvatskoj koja donosi strategiju razvoja lovnog i ribolovnog turizma u županiji. Uključili smo sve dionike: od udruga do smještajnih kapaciteta, restorana, prodavača opreme, agencija... i dokument bi trebao kroz dva tjedna biti usvojen. Bit će nam podloga da s projektima u sektoru lovnog i ribolovnog turizma i popratnim djelatnostima kao npr. izgradnja dodatnog smještajnog kapaciteta za lovce i ribolovce, kartiranje, GPS snimanje, opremanje lovačkih domova, povećanja fondova određene vrste divljači koja je profitabilna, zatim poribljavanje, izgradnja određenih objekata u tu svrhu... kandidiramo za novac iz europsih fondova za rauralni i regionalni razvoj. Naš pilot projekt fazanerije je pokazao da smo malim iskorakom prema ponovnoj obnovi karlovačke prepoznatljivosti, jer do Domovinskog rata lov i ribolov su bili vrlo profitabilni,  doveli ponovo ljude iz Italije, Austrije, Slovenije, čak i daleke Švedske. Rijeke, polja, šume za lovni i ribolovni turizam imamo, a strateškim dokumentima i projektima možemo dobiti novac za unapređenje postojećih resursa kako bismo privukli još više ljudi. Više nismo na onom deklarativnom: "nama je to potencijal", mi to sad probamo provoditi u djelo. Nije lako.

Što je lakše biti: pročelnik ili direktor?

Jedanko je teško. Grad je sustav, a ovdje imaš Županiju i 20 gradova i općina, te odgovornost: ako zezneš ideš u buksu. Ideš i tamo, ali ovdje malo brže. Pospreme te na odmor, pa ti misli. Besplatan bodybuilding i hrana! (smijeh)

Razlika je što je tamo došao novac, 60 i nešto tisuća, za dobar rad. Ovdje nije. Još...

- Dobio sam tada nagradu od gradonačelnika i možda sam imao sreću da vodim Razvojnu, da ipak opravdam da je to bilo zasluženo. Teško je to reći danas kad su ljudi bez novca, bez posla... Konačno, ja sam plaćen da to radim, ali je lijepo da si nagrađen ako si dao više truda, više noći radio... Vjerujem da će doći dan kad će se u javnom sektoru, ne zbog mene nego puno ljudi koji sa mnom rade, valorizirati koliko je tko doprinio jer tvrdim da se to može - Jelić je to počeo kod ocjenjivanja djelatnika - i da će se za zasluge dobiti dodatni poticaj. Ali, mi u javnom sektoru moramo biti zahvalni Bogu da je plaća svakog tog u mjesecu i da ipak imamo ipak sigurnost, pogotovo danas kad su ljudi bez radnih mjesta ili rade za jako mali novac, tako da ne treba naglašaviti te stvari u ovom momentu.

Za nagrade ste, a za kazne?

- Isto tako, apsolutno. Na engleskom su javni službenici civil servants, javne sluge, mislim da to ujedno dobras definicija što bismo trebali biti, u radnom vremenu zaista na raspolaganju ljudima od čijeg novca živimo. To je novac mojih roditelja, moje žene, dio mog i tako je jedino ispravno.

To je sad već politika. Bili ste u Mladeži HDZ-a..

- Ona me ne zanima. Bio sam povjerenik, ništa drugo.

Što bi značilo da ste među malobrojnima koje politika nije dovela na neko mjesto? Ili bar pomogla da do njega dođu?

- Zanima me politika vođenja sustava, a što se tiče političkih uvjerenja, demokršćanin sam, kao i svi moji, i ne vidim ništa u tome loše, kao ni bilo kojoj drugoj opciji. Bitan je rast, razvoj, biti lokal patriota, domoljub i truditi se ako imaš sreću da si na nekoj poziciji gdje možeš doprinjeti da i doprineseš. I ne bi više nikakvih problema imali! Rođeni sam Karlovčanin i zaista poznajem previše ljudi da bi me brinulo tko je u kojoj političkoj opciji.

A  koliko politika ima utjecaj na to da je netko direktor ili pročelnik?

- Kao u svakom sustavu u Europi i svijetu, naravno da igra svoju ulogu. Bitno je da ona pokuša prepoznati nekoga tko ima više želje i volje, od nekog drugog. Naravno da je novac bitan, plaćaš kredite 25 godina još, ali bitan odabir tih ljudi ako s te strane promišljamo. Gradonačelnik je u tom momentu krenuo u stvaranje ekipe i dovđenja novih ljudi u sustav,  kao što je Goran Jakšić, Andreja Barberić, sad ima nekih novih pročelnika u gradu, npr. Marina Jarnević...

A pročelnici nisu zahvaljujući koaliciji?

- U to ja ne ulazim. Nije moja sfera djelovanja.

Ali jest ona direktorska još četiri godine.

- Htio bih da KAquarium bude izgrađen do kraja, stvorimo bar 15 novih radnih mjesta plus 100-njak indirektnih, da RibarKA uspije do kraja i stvorimo 70 do 100 direktnih radnih mjesta plus indirektnih koji se vežu na to i htio bih da bar u te 4 godine, a naravno i nakon toga, uspijemo pokrenuti taj lovni i ribolovni turizam, da Karlovac ponovo postane - a postaje - najveće hrvatsko odredište lovaca, ribolovaca, promatrača ptica, koji uživaju u prirodi jer za to imamo potencijal. Volio bih da stvorimo još neke preduvjete, možda start up-ova za ovu IT ekipu i tu stvorimo nova radna mjesta, i volio bih da stvorimo uvjete da što više mladih obrazovnaih ljudi ostane u Karlovcu i Karlovačkoj županiji da oni koji moraju putovati se vrate, to zaista bih volio. I da promijenimo malo svijest o sebi i svom gradu: moramo se voljeti malo više, pa i pohvaliti jer koliko sebe cijeniš toliko te i druge cijene i volio bih, iako sam i ja relativno mlad, da dođe nova ekipa, mlada koja voli ovaj grad i županiju koja će svojim djelovanje, znanjem nebitno na stručnu spremu, pripadnost politici ili bilo kojoj sferi društvenog, socijalnog i političkog života svojim djelovanjem i razmišljanjima doprinjeti razvoju i stvaranju novih radnih mjesta. I volio bi da Veleučilište postane pravi sveučilišni kampus; Razvojna agencije je tu pomogla oko nekih projekata koji imaju veliku vjerojatnost prolaska na strukturnim fondovima. Radna mjesta, obrazovanje, turizam i užitak!

To je novi slogan Karlovačke županije?

- Ne, to je moje.  Iako realno, svi se mi trudimo. Naš župan i gradonačelnik uvijek ističu da su radna mjesta i razvoj prioritet, a isto tako i načelnici i gradonačelnici svih ostalih gradova i općina.

To nije politički?

- To je OK od svih. Trudimo se to napraviti kroz projekte. Ako je to samo fraza koju izričem, onda nema smisla, trudimo se kroz ove projekte! 'Ajmo probati, 'ajmo svi zajedno probati da ostanu.

KAportal.hr