Završila je školska godina a s njom i školska natjecanja koja se svake godine održavaju na razini općina, gradova i županije. Najbolji odlaze na poluzavršnice i završnice školskih natjecanja na razini države. No, iako cilj tog natjecanja isključivo nije rezultat već važi deviza „Važno je nastupiti“, da bi se došlo do državnog natjecanja nije to baš lako postići – treba biti najbolji u županiji a nakon toga i u regiji, odnosno grupi. Karlovačka županija je u sustavu Grupe zapad  u čijoj se poluzavršnici natječu učenici – športaši iz Karlovačke, Istarske, Ličko – senjske i Primorsko – goranske županije. Pozitivna novost u tim natjecanjima, a koja je uvedena od nedavno, je da na državnim takmičenjima u jedanaest službenih školskih natjecanja učenici (osmoškolci i srednjoškolci) za dobar plasman dobivaju bodove koji im se kasnije uzimaju u obzir kod upisa u srednje škole ili fakultete.

Uspješni na završnim natjecanjima

Grad Karlovac je dakako već organizirao slična natjecanja učenika pa je ove godine bio organizator poluzavršnice u gimnastici i odbojci za osnovne i srednje škole. Svakako bi trebalo istaći da je završnica u gimnastici održana u Osnovnoj školi „Katarina Zrinska“ u Krnjaku koja je na području od posebne državne skrbi pa je škola iskoristila natječaj EU da bi pribavila sredstva Europske unije kojima su nabavili gimnastičku opremu i tako znatno poboljšali uvjete za razvoj gimnastičkog športa u toj školi i na tom području, a zašto, vjerujemo, „prste ima“ i pročelnik Županijskog ureda za prosvjetu, kulturu, šport, informiranje i… Željko Šančić – provjereni športski djelatnik iz gimnastičkog športa.

Odbojkaši Tehničke škole iz Karlovca u konkurenciji srednjih škola i gimnastičarke Osnovne škole Dubovac sudjelovali su se ove godine na završnim natjecanjima. Pritom valja naglasiti da godinama već karlovački veslači, učenice i učenici OŠ Dubovac, inače i članovi Škole veslanja Veslačkog kluba Korana, postižu zavidne rezultate na državnim prvenstvima u veslanju.

Za one koji to još ne znaju treba reći da se školska natjecanja održavaju u deset športova (nogomet, rukomet, košarka, odbojka, gimnastika, stolni tenis, atletika, streljaštvo, plivanje i tenis). Na primjer, svaka županija pored službenih školskih natjecanja može organizirati i tzv. „specijalizirana“ natjecanja. U Karlovačkoj županiji se organizira još i natjecanje u taekwondou, a u Primorsko-goranskoj županiji  natjecanje skijaškom trčanju. Karlovački učenici se natječu u svim spomenutim športovima osim u plivanju jer grad i nakon 55 godina najave još nema bazen, iako je bilo pokušaja da se plivačka natjecanja održavaju na Korani, Foginovom kupalištu. Sada, nakon što je Foginovo postalo hit destinacija kontinentalnih kupališta bilo bi dobro kad bi ŠUK organizirao plivačka i vaterpolska natjecanja za djecu, učenike koji to žele – barem promocije radi.

Organizator spomenutih školskih natjecanja je Školski športski savez Grada i Županije, odnosno dugogodišnji športski djelatnik a u funkciji profesionalnog tajnika spomenute organizacije, Đuka Batinić. U organizaciji natjecanja on svesrdno koristi usluge i pomoć klubova, naročito AK Karlovac kad se organiziraju natjecanja u atletici (krosu), GK Sokol Karlovac (gimnastici)  ili TKD Karlovac (taekwondou) i tome slično.

Univerzalne športske škole

U Hrvatskoj se u 245 škola, a u Karlovačkoj županiji samo u šest škola (dvije škole u Karlovcu i po jedna u Dugoj Resi, Ogulinu, Ozlju i Draganiću) provodi projekt tzv. univerzalnih športskih škola. U tim univerzalnim športskim školama zajedno vježbaju učenici koji nemaju predmet tjelesne i zdravstvene kulture. To su učenici prvih i drugih te trećih i četvrtih razreda osnovne škole . S njima se rade na bazičnim oblicima kretanja i ravnoteža, a upoznaju se s gotovo svim športovima. Na taj način spremniji dolaze u peti razred osnovne škole gdje se već postepeno mogu i konkretnije opredijeliti za neki od športova. Najčešće su to bazični športovi (gimnastika, veslanje, atletika, borilački). Otkako je u Karlovcu dobro organizirana Rukometna škola Karlovac sve je više djece koja žele igrati rukomet. Nogomet je već sam po sebi „mamac“, ali što to znači kad škole nogometa u organizacijskom smislu nisu na razini Škole rukometa. Od nedavno imamo i mali, ali optimističan pomak u radu s mladima u košarci. Bitno je procijeniti da djeca premlada ne uđu u neki šport jer bi tada mogla odustati od bavljenja športskim aktivnostima, a to niti u kojem slučaju ne bi bilo dobro. Zato je itekako važna suradnja na relaciji škola – ŠUK – klubovi. Klubovi se pritom ne bi smjeli „otimati“ za djecu već bi ih trebali preuzimati tek kad ona završe univerzalne škole.  Dakako da nije pritom potrebno naglašavati kako je izuzetno važno da s najmlađima, dakle u samom početku njihovog bavljenja tjelesnom kulturom, s djecom rade ljudi od struke, profesionalci.  Naravno da je sve povezano s novcem kojega nema, i nikad ga nažalost neće biti koliko će ga se htjeti, ali je zato na profesionalcima koji su plaćeni iz gradskog proračuna, poput Đuke Batinića, da ustraju u planovima i programima koji ih obvezuju na rad s djecom jer, školski je šport baza svih športova.